Na hrvatskom, molim In english, please

Ličnosti

Sv. Marko Križevčanin

Marko Stjepan Krizin - Križevčanin (Križevci, 1558. - Košice, 7. rujna 1619.) treći je hrvatski katolički svetac, uz sv. Nikolu Tavelića (Šibenik, oko 1340. - Jeruzalem, 14. studenog 1391.) i sv. Leopolda Bogdana Mandića (Herceg Novi, 12. svibnja 1866. - Padova, 30. srpnja 1942.). Zajedno s isusovcima Ištvanom Pongraczom i Melkiorom Grodzieckim mučen i ubijen u Košicama od strane kalvinista, za vrijeme vjerskih čišćenja u Slovačkoj. Opširnije...

Ivan Zakmardi Dijankovečki

Ivan Zakmardi Dijankovečki (Križevci, oko 1600. - Banjska Bistrica, 25. travnja 1667.), pravnik i filozof, protonotar hrvatskog kraljevstva, križevački vlastelin i mecena. Zahvaljujući posjedima koje je darovao pavlinima, u Križevcima je osnovana pavlinska gimnazija. Opširnije...

Magda Logomer Herucina

Magda Logomer Herucina (18. stoljeće), narodna ljekaruša iz Križevaca, bila je posljednja vještica kojoj su sudili u tom gradu, a prva uopće koja je izbjegla lomaču kad ju je carica Marija Terezija dala osloboditi 1758. godine. Opširnije...

Antun Nemčić pl. Gostovinski

Antun Nemčić Gostovinski (Edde, 14. veljače 1813. - Križevci, 5. rujna 1849.), pjesnik i putopisac, autor poznatih Putositnica u kojima je, pored drugih krajeva, opisao i Križevce i okolicu polovicom 19. stoljeća. Značajna mu je još nezavršena proza Udes ljudski. Postavljen za bilježnika županije križevačke 1849. no iste godine umire. Pokopan je na samom početku gradskog groblja u Križevcima, a Križevčani mu 50 godina kasnije podižu bistu na glavnom gradskom trgu koji biva i nazvan po njemu. Opširnije...

Sidonija Erdödy pl. Rubido

Sidonija Erdödy Rubido (7. veljače 1819. - Gornja Rijeka, 17. veljače 1884.) bila je prva operna pjevačica koja je u kazalištu pjevala na hrvatskom jeziku (u prvoj hrvatskoj operi Ljubav i zloba), u doba kad je službeni jezik bio njemački, odnosno mađarski. Također je prva izvodila poznatu Livadićevu budnicu Još Hrvatska ni propala. Opširnije...

Alberto Ognjan Štriga

Alberto Ognjan Štriga (Križevci, 30. travnja 1821. - Zagreb, 7. ožujka 1897.) operni pjevač koji je zajedno sa Sidonijom Erdödy Rubido nastupio u prvoj hrvatskoj operi Ljubav i zloba. Njegova zasluga je i u tome što je Lisinskog potakao na skladanje prve hrvatske opere, dok je on za nju nabavio libreto od Dimitrija Demetra. Opširnije...

Ljudevit Farkaš Vukotinović

Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. - Zagreb, 17. ožujka 1893.) istaknuti je ilirac. Obiteljsko prezime Farkaš (mađ. farkas - vuk) zamijenio u Vukotinović. Bio je pravnik, botaničar i geolog, pristaša ilirskog pokreta, jedan je od osnivača Narodnog muzeja. U razdoblju od 1855. do 1862. godine bio je "čuvar" cijeloga Narodnog muzeja. Opširnije...

Franjo Marković

Franjo Marković (Križevci, 26. srpnja 1845. - Zagreb, 15. rujna 1914.), križevački književnik, autor epa Dom i svijet koji mu je najbolje djelo, profesor filozofije i klasičnih jezika. Opširnije...

Fran Gundrum Oriovčanin

Fran Gundrum Oriovčanin (Oriovac pored Slavonskog Broda, 9. listopada 1856. - Križevci, 24. srpnja 1919.), enciklopedist široke kulture i znanja, školovan u Hrvatskoj i Beču, zanimao se za očuvanje ljudskoga zdravlja i promicao kulturu zdravoga života i zdrave prirode. Objavio je brojne knjižice, priručnike i naputke o zdravstvu spolnoga života, provevši, zacijelo, jedno od prvih istraživanja o prostituciji uopće. Opširnije...

Nina Vavra

Nina Vavra (Križevci, 5. siječnja 1879. - Zagreb, 21. rujna 1942.) kazališna i filmska glumica, spisateljica i prevoditeljica. Početkom 20. stoljeća, u drugoj fazi kazališne moderne, jedna od najčuvenijih glumica svog doba. Amatersko kazalište u Križevcima nekoć je nosilo njeno ime. Opširnije...

Dragutin Novak

Dragutin Novak (Zagreb, 16. veljače 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot, skromni svestrani i samozatajni mehaničar ušao je u našu kulturno - tehničku povijest i baštinu kao prvi hrvatski zrakoplovac, pilot aviona, daleke 1910. godine. Opširnije...

Marcel pl. Kiepach

Marcel Kiepach (Križevci, 12. srpnja 1894. - Ruska Poljana, 13. kolovoza 1915.) zahvaljujući svom velikom talentu već sa 16 godina postaje poznati izumitelj. On svoje djetinjstvo i ranu mladost posvećuje tehnici i njenome unaprjeđenju. Bavi se elektronikom, magnetizmom, akustikom, prijenosom zvučnih signala te transformatorima. Njegova glavna otkrića su dinamo (električni generator s mehaničkim pogonom samoga vozila), uređaj koji služi za rasvjetu vozila, strujni prekidač na principu strujnog tlaka za primjenu kod rendgenskih i drugih aparata. Opširnije...

Marijan Detoni

Marijan Detoni (Križevci, 18. travnja 1905. - Zagreb, 11. svibnja 1981.) križevački slikar, završio likovnu akademiju u Zagrebu, 1930. godine imao prvu samostalnu izložbu u Križevcima. Istaknuti pripadnik grupe Zemlja, iz kojeg razdoblja datira njegova mapa Ljudi sa Seine. Sudionik NOB, iz kojeg razdoblja potječu njegova najpoznatija djela. Nekoliko puta naslikao motiv križevačkog sajma. Bio je redovni član Akademije. Opširnije...

Branko Zorko

Branko Zorko (Čakovec, 1. srpnja 1967.) najbolji je hrvatski atletičar, trkač na srednje pruge. Počasni je građanin Križevaca, dobitnik nagrade za životno djelo Koprivničko - križevačke županije i sportaš stoljeća županije. Opširnije...

Sv. Marko Križevčanin, portret

Ivan Zakmardi Dijankovečki, portret iz 17. stoljeća

Antun Nemčić, portret iz 19. stoljeća

Sidonija Erdödy Rubido, portret

Ljudevit Vukotinović, portret iz 1861. godine

Franjo Marković, portret iz 1903. godine

Fran Gundrum na putovanju u Egiptu 1902. godine, ispred Keopsove piramide

Nina Vavra u kostimu aristokratkinje, prva polovica 20. stoljeća

Marcel Kiepach u časničkoj uniformi austro - ugarske vojske, 1914. - 1915. godine

Marijan Detoni pri radu

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31      
Na današnji dan:

1815.

u Restovu pored Ozlja rođen Đuro Smičiklas, biskup i povjesničar
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i