Krizevci su grad koji svoju slavnu povijest duguje radisnim ljudima, domoljubima, koji su se na interesnim podrucjima djelovanja uvijek trudili postici sto znacajnije uspjehe, uz mnoga odricanja, pa cak i patnje.
Ovdje predstavljen popis znamenitih licnosti Krizevaca nije konacan. Dapace, jos je mnogo darovitih i samozatajnih Krizevcanki i Krizevcana vrijednim radom promicalo ime svoga grada.
Nekoliko je velikana, ali i kontroverznih licnosti, obiljezilo srednji vijek kada su Krizevci bili snazno administrativno srediste i mjesto odrzavanja hrvatskih sabora. Krizevcanke i Krizevcani imaju posebnu vaznost u ilirskom preporodu u 19. stoljecu. U prvoj polovici 20. stoljeca mnogi od njih predvodnici su u podrucjima inovacije, medicine, letackog umijeca i glume, a svjetski priznati suvremenici djeluju u Krizevcima i danas.
Krizevci se prostiru na ukupnoj povrsini od 263,72 km2 i drugi je po velicini grad Koprivnicko - krizevacke zupanije. Prema popisu stanovnistva iz 2001. godine, grad ima ukupno 22 324 stanovnika, od toga naselje Krizevci 11 541, a ostala naselja 10.783. Geografski polozaj grada je sljedeci: 46 stupnjeva i 1 minuta sjeverne zemljopisne sirine te 16 stupnjeva i 33 minute istocne zemljopisne duzine. Nadmorska visina grada je 146 m.
Kao grad bogate i burne povijesti, Krizevci nude mnostvo zanimljivih lokacija koje vrijedi posjetiti. Medju najvaznijima u "Gradu osam tornjeva" su gradske crkve, poput sv. Kriza, sv. Ane i Grkokatolicke katedrale, te ostaci utvrda Veliki i Mali Kalnik na istoimenom gorju u blizini Krizevaca. Od lokacija novijeg datuma paznju privlace Hrvatski dom i uredjeno gradsko groblje, a u centru grada nalaze se gradski bazeni.
U Krizevcima nema mnogo starih spomenika jer je grad nekoliko puta u povijesti gotovo potpuno izgorio. Sam grad je, medjutim, zasticeno kulturno podrucje i pripada medju najpotpunije spomenike kao cjelina.
Godine 1935. Krizevci su proglaseni nepokretnim spomenikom kulture. Jaki kulturni pecat gradu, osim gradjevina, daju upravo ljudi i njihov angazman u bogatom kulturnom zivotu grada.
Svakako najvazniji kulturni dogadjaj u gradu sredinom 19. stoljeca bilo je osnivanje Ilirske citaonice 1838. godine.
Privatna glazbena skola djeluje u Krizevcima vec od 1813. Pjevacko drustvo Zvono postoji od 1863., a kasnije mu se, u glazbenom zivotu grada, pridruzuje i Slavuj, koji okuplja studente Visokog gospodarskog ucilista. Postoji i amaterska kazalisna druzina sa dvadesetak clanova.
Krizevci su jedan od najstarijih gradova kontinentalne Hrvatske, smjesten u juznom podnozju planine Kalnik. Latinsko ime za naselje, odnosno grad Krizevce glasi Crisium (Cris), sto je izvedeno od hrvatske rijeci kriz, a ne latinske crux. To ime vjerojatno je nastalo od pradavne ondasnje crkve sv. Kriza.
Medjutim, jedno od tumacenja postanka imena grada je i znacaj geografskog polozaja, jer se ovdje jos iz antickih vremena krizaju znamenite ceste: Koprivnica - Zagreb (Via Colomani), strateska cesta iz Ugarske prema moru (Rijeci) i cesta Varazdin - Jakobove - Srednice - Pakrac - Pozega.
Krizevci su od davne povijesti nosili identitet grada, pravog urbanog sredista regije, gajivsi prepoznatljivosti jednoga grada: skolstvo, kulturu i vjeru. Burna povijest nosila je gradu i gradjanima uspone i padove.

Mo | Tu | We | Th | Fr | Sa | Su |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
