Na hrvatskom, molim In english, please

Ličnosti > Marijan Detoni

Marijan Detoni studirao je slikarstvo na Akademiji u Zagrebu 1924. - 1928. u klasi Lj. Babića (grafiku kod T. Križmana), pohađao specijalku kod V. Bečića 1928. - 1929. godine. Bio je član grupe Zemlja (1932. - 1934.), s kojom izlaže od 1931. Usavršavao se u Parizu 1933. Bio je profesor u Vukovaru (1933. - 1936.) i u Karlovcu (1936. - 1942.). Od 1942. sudjeluje u partizanskom pokretu, o čemu svojim crtežima, grafikama, skicama, ratnim dnevnikom i kasnijim slikama daje autentična umjetnička svjedočenja. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1945. - 1975.), pročelnik njezina grafičkog odjela i član JAZU.Umjetnička loza obitelji Detoni sa slikarom Marijanom nije prekinuta: njegov sin Dubravko cijenjeni je pijanist i skladatelj modernog i avangardnog izričaja, a njegov je pak sin, odnosno Marijanov unuk, Danijel također pijanist koji se školuje na glazbenim akademijama. Često nastupaju u Križevcima.

U ranim Detonijevim djelima naglašenih volumena (Autoportret s paletom, 1927, Djevojčica, 1928.) očituje se sezanizam Proljetnoga salona. U slikama i grafikama nastalima 1929. - 1935. gradi likovnu poetiku socijalnih tendencija. U temama iz života provincije otkriva smisao za humor i grotesku (Oglas, daje se na znanje, 1929.) kao i osjećaj za boju i volumen (Sajam u Križevcima, 1930.). Stvaralačkom interpretacijom zemaljskih načela (otklon od artizma), upotrebom jednostavnoga crteža, lokalne boje i osnovne modelacije, Detoni stvara djela karakteristična krajolika (Potočka ulica, 1930.) i krupnih, škrtim bojama modeliranih likova (Saonice, 1932.). Izvanrednim grafičkim senzibilitetom odlikuju se linorezi Ljudi sa Seine, objavljeni u mapi 1934., u kojima prikazuje život pariških beskućnika. S nešto manje oštrine, ali istim humornim stilom radi seriju crteža u tušu (Procesija, 1932., Utovar na Dunavu, 1933.). Godine 1935. u Vukovaru nastaju poznate slike Pijana kočija i Prehrana koje označuju vrhunac njegova zemljaškoga iskustva.

U drugomu stvaralačkom razdoblju (1936 - 1942.) pojačava koloristički izraz (Misli na Španiju, 1936.) i kao prethodnik apstraktnih tendencija u našemu slikarstvu slika 1938. dva avangardna platna (Fantazija oronulog zida I i II). Poslije drugoga boravka u Parizu (1939.) slika djela s obilježjem likovnog moderniteta (Jahači, 1939.), a vraća se i domaćim temama (Kalnička simfonija, 1939., Kolo, 1940.). Ističu se njegovi pejsaži s euforičnim doživljajem boje i svjetla (Mali pejzaž s Kupe, 1940.), folklorne studije i tvornički interijeri (U tvornici, 1939.). U tomu razdoblju nastaju mape grafika Tračnice, Cvjetovi mašte (1941.), potom Plodovi uzbuđenja i Mapa U (1941 - 1942.), u kojima tragične ratne događaje preoblikuje u halucinantne vizije. U razdoblju 1942 - 1952. prevladava u njegovu djelu tema rata (Prelaz preko Neretve, 1946., Prelaz partizana u čamcu, 1947. i Noć na Zelengori, 1950.). Poslije II. svjetskog rata (1952 - 1980.) stvara djela ekspresionističkih obilježja (Autoportret s ručnikom, 1952.), s tematikom u rasponu od sumornih ratnih sjećanja (Pod crnim suncem, 1960., Noć u planini, 1963.) do poetskih reminiscencija (Igra s loptom, 1956., Noćna svečanost, 1957.). Slika fantastične pejzaže i muzičko - svemirske kompozicije u kojima se prožimaju figuralni i nefiguralni slikarski postupak (Violinski koncert, 1955., Dramatična simfonija, 1966.). Česte su i enformelističko - asocijativne i apstraktne kompozicije (Panika, 1960., Rađanje vatre, 1964., Cvjetovi, 1969.). Samostalno je izlagao u gradovima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji.

Marijan Detoni pri radu

Sajam u Križevcima, ulje na platnu, Marijan Detoni, 1932. godina

Pijana kočija, ulje na platnu, Marijan Detoni, 1935. godina

Josip Broz Tito, ulje na platnu, Marijan Detoni

Tito, ulje na platnu, Marijan Detoni, 1943. godina

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
252627282930 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i