In english, please Na hrvatskom, molim

Povijest > Zlatna bula

Nakon smrti kralja Zvonimira, posljednjeg Trpimirovica, na hrvatsko prijestolje dogovorom izmedju Kolomana i hrvatskog plemstva (Pacta Conventa) iz 1102. dolazi Koloman iz madjarske loze Arpadovica. Iz te loze potjece i kralj Bela IV. koji sredinom 13. stoljeca osniva utvrdjene gradove radi obrane od Tatara. Novonastale gradove Bela IV. proglasava slobodnim kraljevskim gradovima.Iako postoji prica, koju je i August Senoa obradio u pjesmi Sljivari, o tome kako su kalnicki plemici zasluzili staleske privilegije tako sto su kralja Belu IV. sklonili od Tatara i nahranili ga sljivama, zapravo nema povijesne potvrde kako su te plemice zvali sljivari. Seljaci - plemici kalnickog prigorja nazivali su se plemenitasi, a naziv "sljivar" nastao je od rijeci silvar (lat. silva - suma, gora) kao neka podrugljiva rijec (gorstak, brdjanin) od strane visih plemica i seljaka neplemica.

Dokument kojim je Bela IV. proglasavao slobodne kraljevske gradove je Zlatna bula, a nju su izmedju ostalih dobili Gradec i Samobor 1242. godine, Jastrebarsko 1257. godine. Krizevci Zlatnu bulu dobivaju 1253. godine. Zlatnom bulom gradovi su bili izuzeti od vlasti velikasa, na cijem su se podrucju nalazili, te podvrgnuti izravno kralju. Gradovi su uzivali samoupravu: sami su birali gradskog suca i upravu, te samostalno upravljali gradom.

Nedaleko od Krizevaca, na planini Kalnik, postoje ostaci srednjovjekovne utvrde, koja se spominje od 1243. godine i vezana je uz kralja Belu IV. Utvrdu je dao sagraditi kako bi pojacao obranu od Tatara. Naime, sam Bela IV. utvrdu spominje kao Castrum nostrum Kemluk i spominje njezinu ulogu u borbi protiv Tatara.

Kralj Bela IV dodjeljuje Krizevcima Zlatnu bulu 1253. godine

Utvrda na Kalniku gdje se Bela IV skrivao od Turaka

Zlatna bula, dokument iz 1253. godine

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i