In english, please Na hrvatskom, molim

Lokacije > Ostale lokacije

Hrvatski dom

Hrvatski dom najveca je zgrada u staroj gradskoj jezgri. Podignut je 1914. godine prema projektima poznatog arhitekta Stjepana Podhorskog. Izgradnja je trajala nekoliko godina no zbog izbijanja prvog svjetskog rata nikad nije ostvaren, u detaljima zamisljeni, izgled zgrade. Po svojim dimenzijama, oblikovanju procelja i tvrdjavskom karakteru ovaj objekt odudara od ostale arhitekture Krizevaca. Iako je stilom vise vezana za neoromaniku, zgrada predstavlja istaknut primjer ekspresionizma u arhitekturi sjeverne Hrvatske. Danas se u njoj nalaze Glazbena skola Albert Striga, Gradska knjiznica Franjo Markovic, Pucko otvoreno uciliste te cetiri dvorane za priredbe i kulturne potrebe grada.U pocetku formiranja groblje se ispunjava bez projekta, na nacin da gradski mjernik po potrebi odredi parcelu. Ipak, do danasnjeg izgleda groblja koji ga uvrstava medju najljepse primjerke arhitekture grobljanskog perivoja, doslo se projektnim pristupima uredjenju, koji datiraju u daleku 1900. godinu.

Gradsko groblje

Povecanjem grada i broja njegovih zitelja javlja se potreba za vecim posljednjim pocivalistem njegovih gradjana. 1898. godine formirano je novo centralno gradsko groblje iza kapele sv. Roka na vec postojecem groblju. Kako se navodi u zapisima ovo je groblje za sve vjere, tako da su na samom pocetku glavne aleje grobovi grkokatolickih svecenika i kanonika, a na kraju groblja uz cestu prema Sv. Heleni izgradjene su oko 1910. godine arkade kao dio zidovskog dijela groblja. Arkade je projektirao Stjepan Podhorski. Staro zidovsko groblje nalazilo se na juznom prilazu gradu iz smjera Vrbovca, na uzvisini nedaleko od crkve Majke bozje Koruske. Ovo groblje osnovano je sredinom 19. stoljeca, a napusteno 1898. godine. Danas se od njega moze vidjeti jos nekoliko kamenih spomenika. Centralno gradsko groblje je, poput varazdinskog ili cakoveckog, djelomicno uredjeno kao park, a unutar groblja su brojni umjetnicki vrijedni kameni spomenici. Ovdje se nalaze i posljednja pocivalista mnogih istaknutih Krizevcana.U staroj zgradi mlina je postojalo 6 kabina s tusevima, gdje su se kupali radnici, ali i gradjani, jer u gradu nije bilo javnog kupalista. Tako je sadasnja Smiciklasova ulica nazivana Kupalisna ulica.

Zgrada mlina

Godine 1903. vlasnik izgorjele tvornice drvene robe Hinko Svarc dao je podici zgradu mlina na danasnjoj lokaciji (ugao Smiciklasove i Grdeniceve ulice). U toj zgradi postavio je 3 para kamenova i 2 para duplih valjnih stolica, uredjaj za ciscenje psenice, sito i druge strojeve. S tom opremom poceo je mljeti iskljucivo za potrebe donositelja zita, ali je zgrada mlina i vecina mlinske opreme potpuno izgorjela u kasnijem pozaru. Zgrada je ponovno izgradjena izmedju 1912. i 1913. godine. U novi objekt postavljeni su dijelovi opreme spaseni iz pozara, ali je veci dio strojeva potpuno obnovljen: mlinski valjci, mlinski kamenovi, sita, cistilice krupice, mijesalice brasna, cjedila i komore. Mlin je tako radio do 1927. i novog poboljsanja opreme. Kapacitet krizevackog mlina stalno je rastao i do 1955. iznosio je 30 tona na dan. Za pogon je koristen parni kotao snage 250 KS, a sluzio je i za pogon pilane i tvornicu drvne galanterije. Gorivo su bili drveni otpad, piljevina i lignit iz okolnih ugljenokopa. Uz zgradu mlina u Grdenicevoj izgradjeno je skladiste za brasno. Naziv mlina je bio Prvi krizevacki paromlin i paropila Hinko Svarc i sinovi. Toranj skladista danas je u prilicno derutnom stanju, a mogao bi posluziti kao spomenik industrijske arhitekture u Krizevcima.U Krizevcima je u kolovozu 1954. godine u olimpijskom bazenu, povodom njegova otvorenja, odigrana vaterpolo utakmica mladih reprezentacija tadasnje Jugoslavije i Egipta. Rezultat je s vremenom pao u zaborav, no odigrana utakmica dugo je godina sluzila kao dokaz da je u gradu cak i tada bilo moguce odrzavanje svecanosti medjunarodnog znacaja.

Gradski bazeni

Prvi gradski bazen, ovalnoga oblika, nazvan djecjim ili malim bazenom, sagradjen je na mocvarnom zemljistu uz nekadasnji ribnjak jos 1952. godine, na inicijativu nekadasnjih gradskih otaca i prvih rukovoditelja Komunalnog poduzeca. Tu su mnogi Krizevcani prvi put proplivali i gdje malisani i danas ljeti uce plivati. Gradjen je dobrotvornim radom gradjana i svojevrsni je graditeljski pothvat. Jer, u mocvarno je tlo usadjeno vise od 200 hrastovih trupaca na koje su postavljene daske i kamene ploce, pa je cijeli bazen zapravo viseci. Dvije godine kasnije, 1954., uz utemeljenje Komunalnoga poduzeca, sagradjen je i drugi gradski bazen, ovaj put olimpijskih razmjera. Projektirao ga je poznati zagrebacki graditelj i strucnjak ing. Miroslav Plivelic. Malo se koji gradic, cak i u Europi, mogao pohvaliti da ima dva gradska bazena.

Hrvatski dom sjediste je gradskog kulturnog zivota

Velika dvorana Hrvatskog doma

Gradsko groblje

Zgrada mlina, primjer industrijske arhitekture

Gradski bazen, nekoc popriste reprezentativnih ogleda

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
242526272829 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i