In english, please Na hrvatskom, molim

Lokacije > Grkokatolicka katedrala Presvetog Trojstva

Grkokatolicka katedrala Presvetoga Trojstva i biskupska rezidencija nezaobilazni je visoko vrijedan spomenicki kompleks, nastao na temeljima augustinskog, a kasnije franjevackog samostana. Krizevci su kao sjediste biskupije dodijeljeni grkokatolicima od carice Marije Terezije i pape Pija VI. jos 1777. godine, ali se barokna arhitektura samostana i crkve tek od 1801. postepeno prilagodjava potrebama biskupske rezidencije i istocne liturgije. Svoj vanjski i unutarnji izgled crkva mijenja u razdoblju od 1895. do 1897. godine, dobivajuci stilske karakteristike neogotike prema zamislima poznatog arhitekta Hermana Bollea koji je preuredio i zagrebacku katedralu. Posebnu paznju prilikom obilaska treba posvetiti oslikanom ikonostasu kojeg su radili nasi najveci slikari s kraja 19. i pocetka 20. stoljeca (Bela Cikos Sesija, Ivan Tisov, Ferdo Kovacevic, Celestin Mato Medovic i dr.).Vrhovni poglavar Katolicke crkve, rimski papa, u svojim javnim obracanjima i govorima ne zaboravlja pozdraviti i grkokatolicke vjernike, te cesto spominje i katedralu u Krizevcima. Katedrala u Krizevcima sjediste je jedine grkokatolicke biskupije u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Oslikavanje ikonostasa ne drzi se tradicije bizantskih ikonopisa vec je izvedeno u formalnostilskom izrazu realizma zapadnog slikarstva s kraja 19. stoljeca. Cijeli je kompleks visoke spomenicke vrijednosti po svom povijesnom trajanju i preslojavanju stilova te uredjenju interijera crkve kao kolektivnog umjetnickog djela graditelja, slikara i majstora umjetnickog obrta. Biskupska rezidencija cuva vrlo vrijednu biblioteku u kojoj su u novije vrijeme pronadjene i inkunabule. Uz mali muzej s vrijednim liturgijskim priborom, svjetiljkama, portretima vladara i stilskim namjestajem moze se razgledati i konzistorijalna dvorana s portretima svih grkokatolickih biskupa.Za raskosnu obnovu grkokatolicke katedrale u neogotickom stilu (Bolle) sa slikanim ikonostasom koji su izveli najbolji slikari hrvatske moderne, zasluzan je veliki umjetnicki mecena Julije Drohobeczky (1853. - 1934.), grkokatolicki biskup koji je bio ustolicen u Krizevcima od 1892. do 1920. godine.

Knjiznica Grkokatolicke biskupije spomenicka je knjiznica koju bi svakako trebalo spasiti od zaborava, unistavanja i propadanja, a premalo je poznata javnosti. Nalazi se na prvom katu istocnog bloka biskupske rezidencije, gdje je vracena nakon nekoliko seljenja. Postoji sacuvan katalog rukopisa i knjiga po kojem je vidljivo da brojevi trebaju odgovarati mjestu na polici. Prema katalogu vidljivo je da je u knjiznici pohranjeno oko pet tisuca knjiga iz razdoblja od 15. do 20. stoljeca. Najveci dio knjiga potjece iz 18. i 19. stoljeca. Vrijednost su svakako 42 izdanja iz 16. stoljeca, oko 180 izdanja iz 17. stoljeca, sedamdesetak rukopisa te posebno bogata zbirka rjecnika. Jedna je inkunabula iz 15. st. na popisu, ali nije pronadjena u knjiznom fondu.Knjiznica Grkokatolicke biskupije dokaz je kako i mala mjesta posjeduju kulturne spomenike velike vrijednosti koje su nam nasi preci ostavili u naslijedje. Na sadasnjoj je generaciji zadatak da to knjizno blago obradi i sacuva za buduce narastaje.

Po sadrzaju to su djela s tematikom iz crkvene i opce povijesti, teologije, dogmatike, prava, gospodarstva, misali i rituali istocnoga i zapadnoga obreda i jezicno blago. Tu se nalazi i oko pet stotina knjiga iz osobne knjiznice biskupa Janka Simraka. Knjige su pisane na latinskom, grckom, hebrejskom, staroslavenskom, njemackom, madjarskom, hrvatskom i drugim jezicima. Autori cija se djela najcesce pojavljuju su Aristotel, Aurelije Augustin, Immanuel Kant, Voltaire, Martin Luther, Antun Kanizlic, Ivan Gundulic, Josip Rudjer Boskovic i dr. Knjige su smjestene na ormarima i na policama izradjenim po nacrtu profesora Podhorskog u vrijeme stolovanja biskupa Simraka. Jedna od najstarijih i najvrijednijih knjiga ove zbirke je sigurno Missalum Zagrebiensis iz 1506. godine, tiskana u Veneciji (kombinirano tiskana i rukopisna). Treba spomenuti jos jedno reprezentativno djelo koje knjiznica posjeduje 11 - jezicni rjecnik (latinski, grcki, hebrejski, engleski, njemacki i dr.) Ambrosii Calepini dictionarium undecem linguarum (1627.).

Pogled izvana na Grkokatolicku katedralu Svetog Trojstva

Detalj s procelja Grkokatolicke katedrale Svetog Trojstva

Ikonostas u Grkokatolickoj katedrali Svetog Trojstva

Pogled od ikonostasa unutar Grkokatolicke katedrale Svetog Trojstva

Pomerium, sermonum de tempore, inkunabula, 1489. godine, naknadno uvezana

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i