In english, please Na hrvatskom, molim

Licnosti > Sidonija Erdody pl. Rubido

Sidonija Erdody Rubido rodila se na dobru Razvor, nasuprot stajerskom mjestu Sv. Petar i nad visokim brijegom Svete gore s kapelicom Majke Bozje Jeruzalemske, 7. II. 1819. (u Zagrebu jos tada nema rodilista, iako je uvedena u Maticnu knjigu u zupi sv. Marka).U gornjorijeckome kraju rasirena je prica o tome kako je grofica Rubido u sjevernoj kuli svoga dvorca prva otpjevala hrvatsku himnu Lijepa nasa (Horvatska domovina), uz pratnju njezinoga kompozitora Josipa Runjanina, a na stihove Antuna Mihanovica. Medjutim, prici nedostaje povijesna potvrda, a negira ju i cinjenica da je Livadiceva Jos Hrvatska ni propala u spisima takodjer smatrana jednom od hrvatskih himni, sto je mozda dovelo do zabune.

Idealima hrvatskog narodnog preporoda prisla je zanosom svoje mladosti, visestoljetnom tradicijom svog genealoskog porijekla i glazbenom naobrazbom koja je njene izrazite pjevacke kvalitete dovela na stupanj zavidne umjetnicke razine. Slovila je kao koloraturni sopran kojim je za boravka u Becu (1839. - 1841.) pobudila zanimanje glazbenih krugova da su je htjeli angazirati kao opernu pjevacicu. Sidonija Rubido se za predstavljanje opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog itekako pripremala, pa kad je djelo bilo prvi put izvedeno 28. ozujka 1846., njeno je tumacenje glavnog zenskog lika, Ljubice, izazvalo burna priznanja i hvalospjev u kritici Stanka Vraza:Nakon velikog uspjeha s operom Ljubav i zloba, Sidonija Erdody Rubido nije vise javno nastupala. Bavila se dobrotvornim radom, te je, medju ostalim, osnovala u Zagrebu prvu hrvatsku ustanovu za nezbrinutu i napustenu djecu.

Nada svima sjase u tom obziru ponos naseg roda, veleumna domorotkinja visokorodjena gospodja Sidonija Rubido, koja osobito tom prigodom jasno pokazala, da je vredna unuka one slavne i sjajne harvatske obitelji, kojoj nikakva zartva za domovinu prevelika ne bjase. Bez njezina sudelovanja nebi se receno delo podniposto bilo predstaviti moglo. U spomenicih nase umetnosti svetiti ce se vekovito u nepotamnjenoj sjajnosti njezino ime. Samo neobicnoj visini i krepkosti njezinoga jasnoga i sladkozvucnoga, redkom umetnostju izobrazenoga glasa mogucno je ove tolikom vestinom zapletene uvek na izvanrednoj visini treptece napeve, kakovi se malo u kojoj operi nalaze, takvim uspehom izvesti. U znak pohvale i zahvalnosti dazdjahu proslavljenoj umetnici i domorodki iz najotmenijih lozah nebrojeno cvetje i venci na susret nu lepse joste cvetje cvate joj u ushitjenim sarcih svih domorodacah cvetje vecne uspomene.

Tumaceci ulogu Ljubice, Sidonija se bila nasla pred slozenim glumackim i pjevackim zadatkom. S glumacke je strane morala iznijeti djevojku koja, rastrzana izmedju ljubavi i poslusnosti oscilira u svom vladanju da bi na kraju pripala covjeku koga voli. S glazbene strane imala je eksponiranu ulogu. Njene arije su pune koloratura sto traze temeljitu pjevacku tehniku i izraziti fah u kome su prisutni elementi dramske kvalitete. U razdoblju od 28. ozujka do 24. travnja 1846. Sidonija sedam puta pjeva Ljubicu na pozornici na Markovu trgu. 23. ili 24. listopada 1847. izvodi ovu operu u cast donosenja odluke Hrvatskog sabora o proglasenju hrvatskog jezika sluzbenim jezikom u Hrvatskoj.

Nakon 1847. povlaci se u Gornju Rijeku gdje s obitelji zivi povuceno u dvorcu Rubido na ulazu u selo. Postaje vrlo pobozna te daj sredstva za obnovu zupne crkve i sudjeluje na misnim slavljima. Potpomaze i rad seoske skole. Umire u Gornjoj Rijeci, gdje je i pokopana u obiteljskoj grobnici u zupnoj crkvi, nedaleko od dvorca.

Sidonija Erdody Rubido, portret

Partitura iz notnog zapisa opere Ljubav i zloba

Tekst hrvatske himne Horvatska Domovina izasao u Danici

Dvorac Sidonije Erdody Rubido u Gornjoj Rijeci danas

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
242526272829 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i