In english, please Na hrvatskom, molim

Licnosti > Magda Logomer Herucina

Magda Logomer Herucina oslobodjena je prije vise od dva i pol stoljeca, a o njoj se u njenom gradu Krizevcima jako malo zna. Stare su crkvene knjige spaljene, na nekoj novovjekoj lomaci, poslije Drugoga svjetskoga rata kad su se stare isprave, pismohrane, bacale za preradu u papir. Pretpostavlja se da je zivjela u Gornjem gradu, gdje se zadrzalo prezime Lugomer (malo izmijenjeno od Logomer) kao i prezime Heruc. Sudeci po tome da ju je carica Marija Terezija bila oslobodila optuzbi krizevackog magistrata, stavivsi je pod svoju zastitu, Magda Logomer Herucina, zacijelo u svom gradu nije bila obljubljena. No, usla je Herucina u povijest sudstva, bila je na caricinu dvoru i prozivjela pustolovinu, kao malo tko u to doba.Na osnovi iskaza Eve Oblacic i drugih jednako "vjerodostojnih" tvrdnji svjedoka koji su "zoceni" s Herucinom izjavili sve o travama kojima je "stvarila" ljude, o njezinim toboznjim "profecijama" i napitcima s "misem pernatim", o "skazilima" i sredstvima kojima je nastojala "odurjavati" ljude, te o tome da je ona pravi "ljudomorec" koji se druzi s "denevirima" i izaziva "zagnjetenje deteta" i "porod pervo vremena", tuzilac je podigao optuznicu protiv "copernice" Logomerke.

Magdu je susjeda bila optuzila da je truje. Istina, Herucina se bavila nadrilijecenjem, no nju je susjeda Eva Oblacic optuzila pred svjedocima da ju je uznemiravala dok je ova imala groznicu, leteci oko nje pretvorena u muhu. Gradski je tuzitelj podignuo optuznicu protiv jadne Herucine, a brojni su svjedocili posvjedocili njenu "zlocu". Nije pomogao ni Magdin branitelj koji je upozorio krizevacki magistrat i na obavezu prijave slucaja carici Mariji Tereziji. Na mucenju Magda je sve priznala, pa cak i odnos s vragom, a nadjeni su joj na tijelu i vrazji "pecati". Tako su je krizevacki suci 22. travnja 1758. osudili na smrt.Pismo carice Marije Terezije od 9. lipnja 1758. imalo je dalekosezne posljedice za progon vjestica u sjevernim kraljevima Hrvatske. Iako postoji niz jos nedovoljno proucenih tragova koji upucuju na to da su se procesi protiv nasih vjestica vodili i nakon 1758. godine, vise je nego sigurno da nasi sudovi nisu tek tako mogli odluciti da od njezine "cesarsko-kraljevske milosti" zatraze dopustenje i potvrdu osude novih sudskih postupaka.

Magistrat nije mogao izbjeci obavezu da presudu javi samoj carici u Bec, koja je od samog dolaska na prijestolje zeljela nadzirati procese protiv vjestica. Tek kad je carica odobrila presude, one su postale izvrsne. No, carica je zatrazila osobno upoznati jednu hrvatsku vjesticu i kad je zaprimila spise protiv Magde Herucine, Marija Terezija naredi 9. lipnja 1758. grofu Franji Nadazdiju, banu Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, da Magdu posalje u Bec.

Tamo su Magdu smjestili na kliniku profesora De Haena s Medicinskog fakulteta, gdje ju je taj lijecnik pregledao zajedno s Van Swietenom, glavnim caricinim strucnjakom za carobnjastvo. S pomocu jednog Hrvata koji je sluzio kao tumac, lijecnk je Lomogerku ispitao do u tancine, saznavsi mnogo i o onome sto spisi nisu sadrzavali. Van Swieten se upravo sazalio nad jadnom Herucinom koju je najprije lijecio od rana zadobivenih mucenjem u Krizevcima. Zgrozivsi se nad takvim barbarstvom, Van Swieten je caricu izvijestio o svome nalazu, optuzivsi hrvatske (krizevacke) suce za praznovjerje. Treba znati da je Van Swieten vjerovao u carobnjastvo, ali ne i u navodne vjesticje druzbe, letenje na metli, zazivanje nevremena i tuce. Stoga je procijenio da je Herucina bila nepravedno optuzena i mucena, preporucivsi carici da ispuni svoje geslo i da bude pravedna. Marija Terezija je u svom pismu hrvatskom banu, 23. studenog 1758., naredila da se Magda Logomer zvana Herucina vrati kuci u Krizevce, gdje joj se morala zajamciti sigurnost.

I tu prestaje znana prica o Herucini, zabiljezena u ispravama sto se cuvaju u beckom i budimpestanskom drzavnom arhivu. Kako je prozivjela ostatak zivota, je li se i dalje bavila spravljanjem lijekova? Pretpostavlja se da jest, jer od necega je morala zivjeti. Zasigurno, ni caricina odluka nije promijenila misljenje Krizevcana, njenih sugradjana, o tome je li Magda uistinu bila vjestica ili nije.

Kako je puk zamisljao skup vjestica

Spaljivanje vjestica na lomaci, popularno u ondasnjoj Europi

Marija Terezija spasila je Magdu smrti na lomaci

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
242526272829 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i