In english, please Na hrvatskom, molim

Licnosti > Franjo Markovic

Franjo Markovic osnovnu je skolu zavrsio u Krizevcima, gimnaziju od 1854. do 1862. u Zagrebu, a klasicne jezike, filozofiju i slavistiku u Becu. Posto je diplomirao iz latinskoga i grckoga jezika, imenovan je 1866. godine za suplenta na gimnaziji u Osijeku. U jednoj politickoj demonstraciji potpisao je proglas protiv bana Raucha, nasto je dobio ukor zbog "nekorektnog politickog ponasanja". Godine 1868. premjesten je na gimnaziju u Zagreb, a 1870. otpusten iz sluzbe, te u jesen odlazi u Bec na studij filozofije. Tamo je posebno slusao estetiku kod profesora Roberta Zimmermanna. Promoviran je u ozujku 1872. za doktora filozofije. Vec u 27. godini zivota postao je uz Ivana Dezmana suurednikom, a malo zatim samostalnim urednikom tadasnjega najuglednijeg hrvatskog knjizevnog casopisa Vijenac (1872. - 1873.). Godine 1874. postaje redovitim profesorom na Zagrebackom sveucilistu i prvim dekanom Filozofskog fakulteta, a 1876. u 31. godini zivota izaban je za "pravog" clana Akademije. Od godine 1881. 1890. bio je opozicijski zastupnik krizevackog izbornog kotara u hrvatskom saboru. Umirovljen je 1910., ali je kao djelatni predavac ostao do kraja zivota na Sveucilistu. Njegova estetska shvacanja krecu se u okviru herbetovske formalisticke estetike ciji je osnivac R. Zimmermann. Svoje filozofske poglede izlozio je u djelu "Razvoj i sustav obcenite estetike". F. Markovic je znacajan jer prvi uvodi filozofsko nazivlje u hrvatski jezik.O rodnoj grudi u epu Dom i svijet Markovic pise:
Tko s njome zivi, sretnik je med ljudi,
Prenesretan tko ostavit je zudi,
A klet, tko radi, da ju tudjin gazi

U epu Kohn i Vlasta opisuje borbu Slavena i Njemaca na Baltiku. Tragedija Karlo Dracki prikazuje covjeka koji strada u borbi protiv Rima i madjarskih feudalaca. Drama "Benko Bot" izgradjena je na sukobu osjecaja i duznosti. U svojem nastupnom predavanju povodom otvaranja sveucilista "K logici" koje je odrzao 18. listopada 1875. pozvao je hrvatski narod da se osvjestava putem filozofije.Svojim knjizevnickim i urednickim radom Markovic je pokazao da je poslusao molbu svoga prijatelja Augusta Senoe. Nakon smrti mnogih odlicnih protagonista hrvatskoga narodnog preporoda i neposredno nakon smrti Ivana Dezmana, Senoa u svom pismu Markovicu opisuje svu dramaticnost hrvatske kulture te zaklinje Markovica da odvoji koliko vise moze od svoga vremena i da ga podari hrvatskoj knjizi.

Njegovo najbolje knjizevno djelo je ep Dom i svijet. Rodjen u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda, Markovic djetinjstvo i djacko doba prozivljava pod apsolutizmom; kao gimnazijalac dozivljava podjelu habsburske monarhije i time podredjenost Hrvatske madjarskom hegemonizmu a Dom i svijet obuhvaca upravo taj period politickih poraza i sliku hrvatskoga drustva nakon 1848. Prikazuje se mali svijet tadasnje hrvatske provincije u kraju feudalne supremacije i madjarskog provincijalnog despotizma, zapleten u odnose politickih intriga tudjinskog cinovnickog elementa. Plasticno je Markovic ocrtao neke glavne osobe: lik staroga granicarskog majora Bunica, austrijskog kulturtregera i prokazivaca Ergera, likove zupnika i spana i dao atmosferu epohe i sredine. Poetska vrijednost epa u njegovim je dijelovima, u epizodama, u pojedinostima. To su slikarski pasazi seoske idile, romanticni opisi hrvatskoga podravskog pejzaza, sustanje zrelog klasja u prvim otkosima, miris pokosene otave, prizori lova, berbe, granicarskih obicaja i drevne hrvatske tradicije. Markovic je dao lirsku sliku hrvatskog pejzaza i ljepotu prirode u razlicitim komponentama svoje romanticne slikarske objektivacije. Njegova slikarska paleta doduse ne prihvaca mnogo od onog stvarnog podravskog predjela i lokalne sredine, koja ce se plasticno slikarski odraziti tek u Hegedusicevim podravskim motivima. Jer taj je kmetski, granicarski kraj suvise lirski pitom i romanticno ubav. Ali uza sve idilske rekvizite i lirsku poetizaciju punu romanticarskih reminiscencija, sa sveukupnom svojom feudalnom i gradjanskom podlogom, mi danas ovaj poetski dozivljajni intenzitet estetski prihvacamo, jer je u njemu izrazen osjecaj za pejzaz i lirsko blagoglasje prirode, u njemu je manifestirano humanisticko razracunavanje s nasom politickom sudbinom i podizanje nase svijesti s mracnog dna stvarnosti u jednu visu umjetnicku i opcecovjecansku vertikalu.

Franjo Markovic, portret iz 1903. godine

Djela Franje Markovica

Gradska knjiznica u Krizevcima nosi ime Franje Markovica

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i