Licnosti
Sv. Marko Krizevcanin
Marko Stjepan Krizin - Krizevcanin (Krizevci, 1558. - Kosice, 7. rujna 1619.) treci je hrvatski katolicki svetac, uz sv. Nikolu Tavelica (Sibenik, oko 1340. - Jeruzalem, 14. studenog 1391.) i sv. Leopolda Bogdana Mandica (Herceg Novi, 12. svibnja 1866. - Padova, 30. srpnja 1942.). Zajedno s isusovcima Istvanom Pongraczom i Melkiorom Grodzieckim mucen i ubijen u Kosicama od strane kalvinista, za vrijeme vjerskih ciscenja u Slovackoj. Opsirnije...
Ivan Zakmardi Dijankovecki
Ivan Zakmardi Dijankovecki (Krizevci, oko 1600. - Banjska Bistrica, 25. travnja 1667.), pravnik i filozof, protonotar hrvatskog kraljevstva, krizevacki vlastelin i mecena. Zahvaljujuci posjedima koje je darovao pavlinima, u Krizevcima je osnovana pavlinska gimnazija. Opsirnije...
Magda Logomer Herucina
Magda Logomer Herucina (18. stoljece), narodna ljekarusa iz Krizevaca, bila je posljednja vjestica kojoj su sudili u tom gradu, a prva uopce koja je izbjegla lomacu kad ju je carica Marija Terezija dala osloboditi 1758. godine. Opsirnije...
Antun Nemcic pl. Gostovinski
Antun Nemcic Gostovinski (Edde, 14. veljace 1813. - Krizevci, 5. rujna 1849.), pjesnik i putopisac, autor poznatih Putositnica u kojima je, pored drugih krajeva, opisao i Krizevce i okolicu polovicom 19. stoljeca. Znacajna mu je jos nezavrsena proza Udes ljudski. Postavljen za biljeznika zupanije krizevacke 1849. no iste godine umire. Pokopan je na samom pocetku gradskog groblja u Krizevcima, a Krizevcani mu 50 godina kasnije podizu bistu na glavnom gradskom trgu koji biva i nazvan po njemu. Opsirnije...
Sidonija Erdody pl. Rubido
Sidonija Erdody Rubido (7. veljace 1819. - Gornja Rijeka, 17. veljace 1884.) bila je prva operna pjevacica koja je u kazalistu pjevala na hrvatskom jeziku (u prvoj hrvatskoj operi Ljubav i zloba), u doba kad je sluzbeni jezik bio njemacki, odnosno madjarski. Takodjer je prva izvodila poznatu Livadicevu budnicu Jos Hrvatska ni propala. Opsirnije...
Alberto Ognjan Striga
Alberto Ognjan Striga (Krizevci, 30. travnja 1821. - Zagreb, 7. ozujka 1897.) operni pjevac koji je zajedno sa Sidonijom Erdody Rubido nastupio u prvoj hrvatskoj operi Ljubav i zloba. Njegova zasluga je i u tome sto je Lisinskog potakao na skladanje prve hrvatske opere, dok je on za nju nabavio libreto od Dimitrija Demetra. Opsirnije...
Ljudevit Farkas Vukotinovic
Ljudevit Farkas Vukotinovic (Zagreb, 13. sijecnja 1813. - Zagreb, 17. ozujka 1893.) istaknuti je ilirac. Obiteljsko prezime Farkas (madj. farkas - vuk) zamijenio u Vukotinovic. Bio je pravnik, botanicar i geolog, pristasa ilirskog pokreta, jedan je od osnivaca Narodnog muzeja. U razdoblju od 1855. do 1862. godine bio je "cuvar" cijeloga Narodnog muzeja. Opsirnije...
Franjo Markovic
Franjo Markovic (Krizevci, 26. srpnja 1845. - Zagreb, 15. rujna 1914.), krizevacki knjizevnik, autor epa Dom i svijet koji mu je najbolje djelo, profesor filozofije i klasicnih jezika. Opsirnije...
Fran Gundrum Oriovcanin
Fran Gundrum Oriovcanin (Oriovac pored Slavonskog Broda, 9. listopada 1856. - Krizevci, 24. srpnja 1919.), enciklopedist siroke kulture i znanja, skolovan u Hrvatskoj i Becu, zanimao se za ocuvanje ljudskoga zdravlja i promicao kulturu zdravoga zivota i zdrave prirode. Objavio je brojne knjizice, prirucnike i naputke o zdravstvu spolnoga zivota, provevsi, zacijelo, jedno od prvih istrazivanja o prostituciji uopce. Opsirnije...
Nina Vavra
Nina Vavra (Krizevci, 5. sijecnja 1879. - Zagreb, 21. rujna 1942.) kazalisna i filmska glumica, spisateljica i prevoditeljica. Pocetkom 20. stoljeca, u drugoj fazi kazalisne moderne, jedna od najcuvenijih glumica svog doba. Amatersko kazaliste u Krizevcima nekoc je nosilo njeno ime. Opsirnije...
Dragutin Novak
Dragutin Novak (Zagreb, 16. veljace 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot, skromni svestrani i samozatajni mehanicar usao je u nasu kulturno - tehnicku povijest i bastinu kao prvi hrvatski zrakoplovac, pilot aviona, daleke 1910. godine. Opsirnije...
Marcel pl. Kiepach
Marcel Kiepach (Krizevci, 12. srpnja 1894. - Ruska Poljana, 13. kolovoza 1915.) zahvaljujuci svom velikom talentu vec sa 16 godina postaje poznati izumitelj. On svoje djetinjstvo i ranu mladost posvecuje tehnici i njenome unaprjedjenju. Bavi se elektronikom, magnetizmom, akustikom, prijenosom zvucnih signala te transformatorima. Njegova glavna otkrica su dinamo (elektricni generator s mehanickim pogonom samoga vozila), uredjaj koji sluzi za rasvjetu vozila, strujni prekidac na principu strujnog tlaka za primjenu kod rendgenskih i drugih aparata. Opsirnije...
Marijan Detoni
Marijan Detoni (Krizevci, 18. travnja 1905. - Zagreb, 11. svibnja 1981.) krizevacki slikar, zavrsio likovnu akademiju u Zagreb, 1930. godine imao prvu samostalnu izlozbu u Krizevcima. Istaknuti pripadnik grupe Zemlja, iz kojeg razdoblja datira njegova mapa Ljudi sa Seine. Sudionik NOB, iz kojeg razdoblja potjecu njegova najpoznatija djela. Nekoliko puta naslikao motiv krizevackog sajma. Bio je redovni clan Akademije. Opsirnije...
Branko Zorko
Branko Zorko (Cakovec, 1. srpnja 1967.) najbolji je hrvatski atleticar, trkac na srednje pruge. Pocasni je gradjanin Krizevaca, dobitnik nagrade za zivotno djelo Koprivnicko - krizevacke zupanije i sportas stoljeca zupanije. Opsirnije...
