In english, please Na hrvatskom, molim

Kultura i tradicija > Visoko gospodarsko uciliste

Visokom gospodarskom ucilistu u Krizevcima nekad se tepalo da je najstarije na Balkanu. Cinjenica stoji i dalje, kao i podatak da znanstveni radovi i postignuca proizvedena na tom ucilistu dovode krizevacko u rang poljoprivrednih ucilista priznatih sirom citavog europskog kontinenta. U njegovom prvotnom zdanju danas su sobe ucenickog doma, gdje borave ucenici i studenti pristigli iz cijele Hrvatske.U prvim desetljecima 19. stoljeca poljoprivreda je bila na niskom stupnju, jer su obrada tla i uzgoj u ratarstvu i stocarstvu bili primitivni. Novi posjedi zahtijevali su tehnicko unapredjivanje poljoprivredne proizvodnje, strucne upravitelje, a da bi se to moglo postici bila je potrebna poljoprivredna skola. Nastojanja da se osnuje poljoprivredna skola u Hrvatskoj uklapaju se u principe razvoja poljoprivrede ostalih europskih zemalja koje su i u ovu granu ljudske djelatnosti uvodile prosvjetne i obrazovne modele. Prihvativsi ovaj narodno - gospodarski postulat, vodeci ljudi politickoga i gospodarskog zivota odlucili su u Hrvatskoj osnovati gospodarsko uciliste, iako su u to doba, tj. sredinom 19. stoljeca, u zemlji bile teske politicke prilike, narocito za Bachovoga apsolutizma.

Becko Ministarstvo unutarnjih poslova je 1853. godine sluzbeno pokrenulo osnivanje gospodarske skole u Hrvatskoj. Zbog nedostatka novca odluka o osnivanju takve skole odgadjana je nekoliko puta, sve dok Zemaljska vlada u Zagrebu nije pristala preuzeti troskove za izgradnju i odrzavanje skole. Hrvatski je narod pozdravio osnutak ucilista i svestrano pomagao njegovu gradnju, jer je znao da ce se znanje steceno u takvoj ustanovi prenositi i u nasa sela. Gospodarsko je uciliste u Krizevcima otvoreno tek nakon pada Bachovoga apsolutizma, tj. 19. studenoga 1860. godine.Ne samo da je Uciliste u Krizevcima bilo jedino poljoprivredno uciliste na citavom juznoslavenskom podrucju, vec je bilo i jedino uciliste u Austro-Ugarskoj Monarhiji na kojem se predavalo hrvatskim jezikom, te je Mojsije Baltic, savjetnik Kraljevske zemaljske vlade, prigodom svecanoga otvaranja toga Ucilista ponosno izjavio da je time "narodni nas jezik proglasen jezikom ucevnim".

Prve poljoprivredne skole u Europi osnovane su u Engleskoj (Oxford, 1790.), u Ugarskoj (Visa poljoprivredna skola Georgikon, Keszthelj, 1797.), u Njemackoj (Moglin, 1806.) i u Francuskoj (Grignon, 1827.). Gospodarsko zaostajanje Hrvatske za drugim zemljama bilo je u najvecoj mjeri uzrokovano nedostatkom znanja medju poljoprivrednicima. U svim granama ljudske djelatnosti znanje sudjeluje u sve vecom omjeru u finalnom proizvodu. Ono povecava i oplemenjuje ljudski rad, narocito u poljoprivredi. Upravo je i danas osnovna zadaca poljoprivrednoga skolstva u Krizevcima oplemenjivanje i obogacivanje ljudskog rada.

U povijest krizevackoga Ucilista utkan je rad mnogih generacija djaka i profesora. Svaka je nova generacija nastavljala rad na tekovinama svojih prethodnika, a svoja je vlastita iskustva ostavljala u bastinu novim generacijama. Mnogi su uceci i radeci utkali mnogo vlastita truda i vremena u ovo Uciliste, te u kulturni zivot grada i njegove okolice.

Visoko gospodarsko uciliste, tlocrt kompleksa, 1860. godine

Visoko gospodarsko uciliste s vrtom ispred, druga polovica 19. stoljeca

Zgrada Ucilista iz zraka, konjusnica jos nije izgradjena na brijegu lijevo

Konjicko natjecanje na prostoru konjusnice Visokog gospodarskog ucilista

Zgrada Visokog gospodarskog ucilista, danas u funkciji Ucenickog doma

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
242526272829 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i