In english, please Na hrvatskom, molim

Kultura i tradicija > Skolstvo i prosvjeta

Pavlini su katolicki red kojeg je narod zbog bijele odjece nazivao "bijeli fratri". Institucionalizirani su pod vodstvom Bartolomeja, biskupa u Pecuhu (oko 1215. godine). U pocetke prosvjetno - kulturne djelatnosti pavlina nezaobilazno ulazi samostan pavlina u Lepoglavi koji je 1400. godine osnovao Herman Celjski na svojem imanju. Pavline je 1786. godine ukinuo car Josip II., a crkva sv. Ane od tada je zupna crkva. Ukinuce Pavlinskog i Franjevackog reda 1786. godine negativno se odrazilo na grad, ponajprije zbog gasenja pavlinske gimnazije.Pavlinski knjizevnik Titus Brezovacki, koji je u Krizevcima posjedovao kucu, pokrenuo je 1802. godine akciju za ponovnu uspostavu reda. Brezovacki je u Krizevcima pocetkom srpnja 1790. godine napisao i jednu od svojih ranijih pjesama uperenu protiv madjarizacije pod nazivom Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae trium recursus ad novum proregem Comitem Joannen Erdody (Tri sestre Dalmacija, Hrvatska i Slavonija utjecu se novom banu Ivanu Erdodyju).

Vise od 120 godina pavlini su drzali nastavu u gimnaziji, elementarnoj skoli i njemackoj skoli. Iz njihove se gimnazije moglo prijeci na visa ucilista u Zagrebu kod isusovaca. Utjecali su na kulturu grada i pismenost mladezi, a skolovali su i krajisku djecu iz sire okolice.

Glazbena skola Alberta Strige

Zaceci organiziranog glazbenog skolstva u Krizevcima datiraju s pocetka 19. stoljeca. Od 1813. do sredine 19. stoljeca postojao je Glazbeni zavod u kojem su pojedinci mogli steci glazbenu naobrazbu (sviranje orgulja i nekih puhackim instrumentima, pjevanje). Od sezdesetih do osamdesetih godina 19. stoljeca u sklopu Glavne skole postoji i samostalna Glazbena ucionica. Kasnije glazbeno obrazovanje se ne odvija u sklopu glazbene skole. Muzicka skola otvorena je 4. rujna 1945. i smjestena u prostorije Hrvatskoga doma, gdje se i danas nalazi.

Od 1. sijecnja 1970. osnovana je kao samostalna muzicka skola i nosi naziv Osnovna muzicka skola Alberta Strige Krizevci, po Krizevcaninu Albertu Ognjanu Strigi , opernom pjevacu, osnivacu prvog ilirskog glazbenog drustva. Iste godine skola je dobila na koristenje prostor u Hrvatskom domu. Od 1970. skola je srediste svih glazbenih zbivanja u gradu. Polaze je ucenici dviju gradskih osnovnih skola, skola okolnih opcina i srednjih skola u Krizevcima, a nekoliko je ucenika i iz drugih gradova. Skoli su dodijeljene broncana i srebrna plaketa Skupstine opcine Krizevci, a Tamburaski orkestar skole je 1994. dobio Zlatnu plaketu Grada Krizevaca.

Veliki Tamburaski orkestar i Komorni tamburaski orkestar skole dobitnik je desetak zlatnih plaketa s festivala tamburaske glazbe Pajo Kolaric u Osijeku te vise nagrada i priznanja s gostovanja na glazbenim festivalima u inozemstvu. U skolskoj godini 1994./95. osnovan je i srednjoskolski odjel pa tako od onda skola djeluje kao osnovna i srednja glazbena skola, pod jedinstvenim imenom Glazbena skola Alberta Strige.

Osnovna skola Ljudevita Modeca

Prvi tragovi skolstva u Krizevcima potjecu iz 1665. godine kada je u grad stigao Ivan Zakmardi Dijankovecki, utemeljitelj Pavlinskog samostana. Pavlini su najprije imali gimnaziju s 4 razreda, a kasnije su uveli i obuku u citanju, pisanju i racunanju. Pisani tragovi o puckom skolstvu nalaze se i u prepisci zapovjednika tadasnje tvrdjave Ferdinanda Erstena (4.12.1674.) s pavlinima kojima je udovoljio molbi da nanovo u svojem samostanu uvedu pocetnu obuku koja im je bila oduzeta.

Skolski sustav Ratio educationis publicae donesen je 1777. godine, a 1784. godine ukinuta je cetverorazredna gimnazija zajedno s pavlinskim samostanom. U skolu je sluzbeno uveden njemacki jezik. Narodna skola je otvorena 1779. godine, a nastava se odrzavala u gradskoj vijecnici te po privatnim kucama. Bila je to cetverorazredna skola s time sto je zavrsni razred bio pripremni za gimnaziju i u njemu se ucio latinski.

U spisima iz 1829. godine nailazi se na tragove glazbene ucionice, a skolske godine 1839./40. radila je opetovnica za djevojcice i djecake, pod imenom "Visa pocetna uciona". Godine 1855. sazidana je nova zgrada i u njoj ucionica, a 1856. podignuta je i skolska knjiznica. Na uporne zahtjeve ucitelja, a odlukom ovogradskog zastupstva, otvorena je 1869. cetverorazredna djevojacka skola.

Skola je 1875. dobila sluzbeni naziv "Obca pucka skola", a godinu dana kasnije odrzana je i prva uciteljska skupstina krizevackog i koprivnickog kraja. Odlukom krizevackog gradskog poglavarstva pocela je 25. srpnja 1900. gradnja nove skolske zgrade koja je na upotrebu predana 9. rujna 1901. godine. U istoj zgradi skola djeluje jos i danas.

Poslije Drugog svjetskog rata "Obca pucka skola" prerasla je u Sedmogodisnju osnovnu skolu kao vjezbaonicu bivse Uciteljske skole, u cijem je sastavu do 1957. godine. Rjesenjem kotara Krizevci 1957. godine dobila je status samostalne osnovne skole pod imenom II. narodna osmogodisnja skola Krizevci, da bi 1969. godine dobila ime "Bratstvo i jedinstvo", a od 1991. je Osnovna skola Ljudevita Modeca, po krizevackom pedagogu i strucnom piscu. Pod skolu spadaju i podrucne skole u Apatovcu, Dubovcu, Poljani Krizevackoj, Sv. Heleni, Velikom Ravnu, Vojakovackom Klostru i Vojakovcu.

Osnovna skola "Vladimir Nazor"

Prvi spis o javnoj skoli u Krizevcima datira iz 1664. godine kad je utemeljen samostan pavlina. U tom dokumentu stoji da se pavlinima dozvoljava "...na novo uvesti javnu obuku u pocetnih naucih...". Od 1779. godine u Krizevcima postoji samostalna narodna skola. Te je godine sklopljen ugovor izmedju gradskog poglavarstva i predstojnika samostana po kojem ce franjevci uzdrzavati dva ucitelja, a pavlini jednog. Ravnatelj skole bio je Josip Ferbaric.

"Gradska narodna uciona" imala je 4 razreda, a cetvrti je smatran pripravnim razredom za gimnaziju. Samostan pavlina ukinut je 1786. Imenovani su prvi svjetovni ucitelji Mato Raus i Franjo Radicevic. Uciteljima je odredjena placa od 200 forinti i stanarina. Broj ucenika postupno se povecavao pa je gradsko poglavarstvo 1794. imenovalo uciteljicu i odredilo posebnu ucionicu za djevojcice. Poucavala ih je Rauseva supruga za nagradu od 50 forinti. Od 1797. skola nosi naziv "Glavna narodna skola", 1856. skola se preselila u novu zgradu i te je godine osnovana skolska knjiznica, dok je godinu dana kasnije utemeljen skolski vrt.

Skola osniva zbirku nastavnih ucila. Veci dio zbirke sacinjavaju slike, razni preparati, pomagala iz fizike. Skola je 1873. sudjelovala na svjetskoj izlozbi u Becu s uciteljskim radovima, a 28. srpnja 1875. odrzana je i proslava 200. godisnjice skole. S 1. rujnom 1924. pocela je nastava u novoj zgradi. Sedamdesetih godina 20. stoljeca pojavljuje se problem pomanjkanja skolskog prostora pa je 1984. izgradjena nova skolska zgrada.

Od 1861. do umirovljenja 1888. godine ravnajuci ucitelj u skoli bio je Kvirin Vidacic, koji je u Spomenici skole prikazao povijest Krizevaca i pucke skole te je 1886. tiskao rad "Topograficno - poviestne crte slobodnog i kraljevskog grada Krizevca". Svoje pedagoske clanke objavljivao je u casopisu "Napredak", inace prvom casopisu pedagosko - obrazovne struke u Hrvatskoj.

Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju

Pocetak skolovanja ucenika s posebnim potrebama zapoceo je 1970. godine u osnovnoj skoli "Vladimir Nazor" u posebnim odjelima. Od 1975. godine posebni odjeli sele na Nemcicev trg. Godine 1980. odjeli su premjesteni u neprimjerene podrumske i tavanske prostore skole.

Godine 1998. voditeljica Odjela posebnog programa Marija Prodan uz pomoc defektologa pokrece inicijativu za izgradnjom nove zgrade za tu ustanovu. Zgrada je zavrsena 2001. godine i u nju je 2002. godine uselila Podrucna skola za djecu s posebnim potrebama. Od 22. srpnja 2005. godine odlukom Zupanijske skupstine osnovan je Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Krizevci.

U ustanovi se skoluju ucenici s vecim teskocama u razvoju u predskolskom i osnovnoskolskom programu. Predskolski odgoj provodi se za djecu s posebnim potrebama od trece do sedme godine zivota. U osnovnoskolskom programu skoluju se ucenici s vecim teskocama u razvoju, u rasponu od 7. do 21. godine zivota. Radionica za radno proizvodne aktivnosti ili radna okupacija za osobe iznad 21. godine zivota provodi se u skladu s mentalnim sposobnostima korisnika.

Ivan Zakmardi Dijankovecki sredinom 17. stoljeca potice prosvjetu u gradu

Pavlini su uz pomoc Ivana Dijankoveckog osnovali prvu gradsku gimnaziju

Nastavni sat glasovira u glazbenoj skoli Alberta Strige

Visa pucka skola u Gornjem Gradu, danasnja osnovna skola Ljudevita Modeca

Osnovna skola Ljudevita Modeca

Osnovna skola Vladimir Nazor

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
      1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
30      
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i