Na hrvatskom, molim In english, please

Povijest > Osnutak grada i srednji vijek

Nije poznato kada je točno nastalo naselje Križevci, niti crkvena župa ili županija. Iz ranog srednjeg vijeka o Križevcima nema arheoloških niti pismenih izvora, postoje samo neke legende. Najstariji spomenik koji se odnosi na Križevce zabilježen je na starom glavnom oltaru crkve sv. Križa i potječe iz 1090. godine.

Međutim, nije sasvim sigurno da je te godine sagrađena i posvećena crkva sv. Križa niti da je naselje (grad) nastalo u tom vremenu. No iz tako napisane godine te raznih izvora i povijesnih dokumenata možemo pretpostaviti da Križevci kao naselje postoje u 11. stoljeću, a vjerojatno i prije toga vremena.Predaja govori o vremenu kralja Kolomana kad su se predstavnici hrvatskog i mađarskog naroda susreli baš u Križevcima, tada najznanijem mjestu srednjovjekovne Slavonije, te pregovarali uvjete mira i dinastički savez pod krunom svetog Stjepana.

Stjepan od plemena Gutkeled, ban cijele Slavonije sjeverno od križevačke utvrde (castrum) organizira naselje doseljenika (današnji Gornji grad), a 24. travnja 1252. godine izdaje povelju, kojom proglašava Križevce "novim slobodnim gradom" (novarum et liberam villam in Crisio). Iz te povelje jasno se vidi da ban to čini na korist i čast kralja (pro utilitete et honore regis), što će reći kraljevim saznanjem i pristankom. Godinu dana kasnije, točnije 16. kolovoza 1253. godine, ovu povlasticu potvrdio je glasovitom Zlatnom bulom i sam kralj Bela IV.

Križevci su po svom geografskom položaju više u središtu stare Slavonije, odnosno Sjeverne Hrvatske, nego Zagreb ili Varaždin. Zato je ban često dolazio u Križevce, slušao stranke u parnici, donosio presude te izdavao druge odluke i spise. U Križevcima je često zasjedao sabor slavonskog, a kasnije i hrvatskog plemstva te raspravljao o poslovima i potrebama domovine, osobito o njezinoj obrani od Turaka. Najpoznatiji sabor iz Križevaca je zasigurno onaj iz 1397. godine. Na saboru su se sastali pristalice dviju protivničkih strana. S jedne strane nalazio se kralj Žigmund Luksemburški zajedno sa svojim pristalicama, a s druge ban Stjepan Lacković sa svojim. Na saboru je došlo do svađe među stranama, a sve je završilo velikim krvoprolićem. Tako je taj sabor dobio ime Krvavi sabor križevački.

Prikaz Križevaca, detalj karte Hrvatske, W. Lazinis, 1556. godina

Veduta Križevaca, detalj bakrorezne ploče, autor nepoznat, 1722. godina

Odnos bedema Donjeg Križevca (nakon 1405.) i današnjeg grada

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
 123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031   
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i