Na hrvatskom, molim In english, please

Lokacije > Crkva sv. Križa

Crkvu sv. Križa, obilježenu povijesnom slojevitošću, karakteriziraju i neke urbanističke posebnosti. Naime, crkva je bila podignuta izvan zidina Donjeg grada, a unutar zasebne utvrde. U pisanim se izvorima spominje već 1232. godine. Iz te najranije faze izgradnje sv. Križa sačuvan je bočni portal, te manje monofore što ukazuje da je crkva prije bila znatno manja. Sadašnja prostorna organizacija svetišta, s poligonalnim križno - rebrastim svodom potiče iz 15. stoljeća pripadajući stilski razdoblju razvijene gotike. Završetak te gotičke obnove datiran je 1498. godinom, uklesanom na dekorativnom kasnogotičkom portalu sakristije. Tokom svog višestoljetnog postojanja crkva sv. Križa je doživljavala brojne preinake i dogradnje. Pročelni zvonik - kula izveden je u 16. st. u doba renesanse, a u baroknom 18. st. dolazi do nadsvođenja broda crkve.Predaja o čudu svetog Križa govori kako su u VI. stoljeću tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, žedni i onemoćali, doživjeli viziju križa nad bunarom koji ih je sve okrijepio. Na tom mjestu njihovog spoznavanja vjere izgrađena je crkva sv. Križa, gdje stoji i danas.

Gotovo stotinu godina crkva je bila izvan svoje funkcije jer je sjedište župe bilo premješteno 1788. u pavlinsku crkvu sv. Ane, koja je nakon ukidanja pavlinskog reda ostala praznom. Crkva sv. Križa vraćena je 1883. u sakralnu funkciju, nakon čega je uskoro (točnije 1913.) izvršena temeljita obnova prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog, afirmirajući nova konzervatorska načela prezentacije svih vrijednih stilskih slojeva. O tome postoji zapis samog arhitekta Podhorskog: Nakon dugotrajnih polemika sa zastupnikom regotizacije Kršnjavim, Povjerenstvo se uspjelo 1912. izboriti za potonji projekt Podhorskog, te je time crkva sv. Križa postala prvi spomenik u Hrvatskoj obnovljen prema novim konzervatorskim načelima koja je precizirao Gjuro Szabo. Jedno od tih načela glasi: Temeljni je zahtjev sadašnjeg shvaćanja, da se kod svake građevine ostavi sve, kako je tijekom vremena nastalo, izuzevši dakako neukusne prikrpine. Tada je crkva dobila svoj današnji izgled.Prema predaji, nakon što su od Zagrepčana dobili oltar, Križevčani su, vukavši ga volovskom zapregom kući, svakih nekoliko stotina metara mijenjali par volova kako se Zagrepčani ne bi predomislili i tražili oltar nazad. Odahnuli su tek nakon što se našao unutar zidina crkve sv. Križa.

Unutrašnjost crkve čuva također jedan vrlo vrijedan spomenik. To je kasnobarokni mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine, rad Francesca Robbe, ljubljanskog kipara talijanskog podrijetla. Oltar je inače rađen za potrebe zagrebačke Katedrale, gdje se i nalazio sve do njene obnove koncem 19. stoljeća. Kako je stilski odudarao od neogotičkog stila preuređene Katedrale dopremljen je u Križevce. Po mišljenju stručnjaka oltar predstavlja jedno od najljepših kiparskih ostvarenja kasnog baroka ovih prostora pa ne čudi da je posebna atrakcija za sve turiste i goste koji posjete naš grad. Uz navedeni oltar svakako treba spomenuti još veliku sliku Otona Ivekovića na luku svetišta s prikazom Krvavog sabora križevačkog. Naslikao ju je 1914. godine i obzirom na širinu od preko osam metara predstavlja jedno od njegovih najvećih djela.

Slika je rađena po narudžbi (što je tijekom Ivekovićevog stvaralaštva također bio rijedak slučaj) za crkvu svetog Križa nakon historicističko - secesijske obnove koju je proveo arhitekt Stjepan Podhorsky 1913. godine. Smještena je iznad trijumfalnog luka te je arhitektura crkvenog prostora uvjetovala njezin neuobičajen oblik - slika svojim donjim rubom prati gotički izrez luka, a u gornjem dijelu završava polukružno kao i zid pokrivši ga na taj način poput freske. Slika je postavljena na najvidljivije mjesto u crkvenom prostoru: na trijumfalni luk ispred svetišta kojemu su usmjerene oči vjernika. Mjesto smještaja slike je mjesto događaja, crkva je središnje mjesto okupljanja, oltar najsvetije mjesto u crkvi. Iznad njega - pouka narodu iz povijesti, In memoriam.

Upravo zbog toga slika nije samo još jedno djelo iz niza slika s povijesnom tematikom već je ona i spomenik, ne samo u povijesno - kulturnom smislu već i u onoj svojoj osnovnoj zadaći koju u sebi nosi svaki spomenik, a to je sjećanje na jedan značajan i tragičan događaj koji se prema nekim izvorima zbio upravo na tom mjestu. Poprimajući funkciju spomenika slika je svojim prisustvom u taj, za povijest Križevaca izuzetno važan, sakralni prostor unijela karakter memorijalnog.

Crkva sv. Križa

Unutrašnjost crkve s pogledom na oltar i djelo Krvavi sabor u Križevcima 1397.

Detalj s oltara crkve sv. Križa

Krvavi sabor u Križevcima 1397. Otona Ivekovića (1914.) nalazi se unutar crkve sv. Križa

Crkva sv. Križa bočno

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31      
Na današnji dan:

1815.

u Restovu pored Ozlja rođen Đuro Smičiklas, biskup i povjesničar
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i