Na hrvatskom, molim In english, please

Povijest

Osnutak grada i srednji vijek

Prve pisane podatke o nastajanju naselja na području Križevaca možemo naći u ispravi Bele III. iz 1193. godine u kojoj se spominje križevački župan, dok se naselje Križevac prvi puta spominje 1209. godine. Postojanje grada - utvrde (lat. castrum) navodi se 1223. godine, a crkve svetog Križa 1232. godine. Tek povijesne isprave iz tih godina s potpunom sigurnošću utvrđuju postojanje naselja na području današnjih Križevaca. Opširnije...

Zlatna bula

Utvrđene gradove, koji sredinom 13. stoljeća nastaju radi obrane od Tatara, ugarsko - hrvatski kralj Bela IV. proglašava slobodnim kraljevskim gradovima. Dokument kojim je to uređeno poznat je pod nazivom Zlatna bula, a nju su između ostalih dobili Gradec i Samobor 1242. godine te Jastrebarsko 1257. godine. Križevci Zlatnu bulu dobivaju 1253. godine. Opširnije...

Krvavi sabor križevački

U Križevcima je često zasjedao sabor slavonskog, a kasnije i hrvatskog plemstva te raspravljao o poslovima i potrebama domovine, osobito o njezinoj obrani od Turaka. Najpoznatiji sabor iz Križevaca je zasigurno onaj iz 1397. godine. S jedne strane nalazio se kralj Žigmund Luksemburški zajedno sa svojim pristalicama, a s druge ban Stjepan Lacković sa svojim pristalicama. Na saboru je došlo do svađe među stranama, a sve je završilo velikim krvoprolićem. Tako je taj sabor dobio ime Krvavi sabor križevački. Opširnije...

Novija povijest

Križevci su od 12. stoljeća pa sve do 1921. godine bili kulturno, gospodarsko i vojno središte Križevačke županije. Ona je ukinuta 28. lipnja 1921. godine kada je donesen prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatska se našla u sklopu Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), a Križevci su postali kotarsko i općinsko, a potom samo općinsko središte. Novim teritorijalnim ustrojstvom samostalne Republike Hrvatske, 1993. su Križevci ušli u sastav Koprivničko - križevačke županije s Koprivnicom kao sjedištem. Time su Križevci definitivno izgubili svoje značenje koje su, stoljećima ranije, imali kao upravno i kulturno središte sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Opširnije...

Kralj Bela IV dodjeljuje Križevcima Zlatnu bulu 1253. godine

Krvavi sabor u Križevcima 1397., Oton Iveković, 1914. godine, nalazi se unutar crkve sv. Križa

Graničar križevačke pukovnije oko 1760. godine

Križevci iz zraka, dominira crkva sv. Križa, a u daljini se vidi Visoko gospodarsko učilište

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293031    
Na današnji dan:

1862.

u Križevcima rođen Krunoslav Jurčević Heruc, političar, novinar i bibliotekar
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i