Na hrvatskom, molim In english, please

Povijest >Novija povijest

U 19. stoljeću Križevci kao i čitava Hrvatska doživljavaju brojne promjene. Stare gradske zidine i ostaci tvrđave srušeni su. Ulice se popločavaju, izrađuju se šetnice i parkovi. Grad sve više dobiva izgled modernog naselja. Procvat doživljava i gospodarstvo. Tako u gradu postoje pivnica i pivovara, dvije tiskare, paromlin, nekoliko hotela, a 1872. godine osniva se Štedionica.

Nedaleko od grada 1870. godine prošla je i željeznička pruga koja je povezivala Budimpeštu, Zagreb i Rijeku. Hrvatska je nakon Prvoga svjetskog rata (1918. godine) raskinula sve višestoljetne veze s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom i nakon stvaranja kratkotrajne Države Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS) ušla 1. prosinca 1918. godine u novo uspostavljenu državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).Zlatnim razdobljem križevačke povijesti može se okarakterizirati 19. stoljeće, kada djelovanje ovdašnjih pojedinaca u kulturi, znanosti i javnom životu značajno utječe na društvena kretanja u zemlji. Križevčani putuju svijetom, a o njihovim rezultatima zbori i cijela ondašnja monarhija.

Križevci su od 12. stoljeća bili kulturno, gospodarsko i vojno središte Križevačke županije, koja je svoj oblik, teritorijalnu veličinu i političku važnost mijenjala s povijesnim mijenama, sve dok nije ukinuta 28. lipnja 1921. godine kada je donesen prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Ustavom je Kraljevina bila podijeljena na 33 oblasti. Hrvatsku je tada činilo 6 oblasti, a Križevci su potpali u 3. (zagrebačku) oblast. Time su Križevci kao regionalno središte počeli gubiti na značenju te su počeli zaostajati na kulturnom i gospodarskom planu. Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatska se našla u sklopu Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), a Križevci su postali kotarsko i općinsko, a potom samo općinsko središte.

Osamostaljenjem i proglašenjem Republike Hrvatske Križevci su 13. travnja 1993. godine obuhvaćeni Koprivničko - križevačkom županijom s gradom Koprivnicom kao sjedištem. Time su Križevci definitivno izgubili svoje značenje koje su, stoljećima ranije, imali kao upravno i kulturno središte sjeverozapadnog dijela Hrvatske.

Ujedinjenje gradskih grbova nakon ujedinjenja Donjeg i Gornjeg Križevca

Središte grada Križevaca, sredina 20. stoljeća

Ostaci gradskog bedema, lijevo prikazan onaj pokraj crkve sv. Križa

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
252627282930 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i