Povijest >Novija povijest
U 19. stoljeću Križevci kao i čitava Hrvatska doživljavaju brojne promjene. Stare gradske zidine i ostaci tvrđave srušeni su. Ulice se popločavaju, izrađuju se šetnice i parkovi. Grad sve više dobiva izgled modernog naselja. Procvat doživljava i gospodarstvo. Tako u gradu postoje pivnica i pivovara, dvije tiskare, paromlin, nekoliko hotela, a 1872. godine osniva se Štedionica.
Nedaleko od grada 1870. godine prošla je i željeznička pruga koja je povezivala Budimpeštu, Zagreb i Rijeku. Hrvatska je nakon Prvoga svjetskog rata (1918. godine) raskinula sve višestoljetne veze s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom i nakon stvaranja kratkotrajne Države Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS) ušla 1. prosinca 1918. godine u novo uspostavljenu državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).Zlatnim razdobljem križevačke povijesti može se okarakterizirati 19. stoljeće, kada djelovanje ovdašnjih pojedinaca u kulturi, znanosti i javnom životu značajno utječe na društvena kretanja u zemlji. Križevčani putuju svijetom, a o njihovim rezultatima zbori i cijela ondašnja monarhija.
Križevci su od 12. stoljeća bili kulturno, gospodarsko i vojno središte Križevačke županije, koja je svoj oblik, teritorijalnu veličinu i političku važnost mijenjala s povijesnim mijenama, sve dok nije ukinuta 28. lipnja 1921. godine kada je donesen prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Ustavom je Kraljevina bila podijeljena na 33 oblasti. Hrvatsku je tada činilo 6 oblasti, a Križevci su potpali u 3. (zagrebačku) oblast. Time su Križevci kao regionalno središte počeli gubiti na značenju te su počeli zaostajati na kulturnom i gospodarskom planu. Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatska se našla u sklopu Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), a Križevci su postali kotarsko i općinsko, a potom samo općinsko središte.
Osamostaljenjem i proglašenjem Republike Hrvatske Križevci su 13. travnja 1993. godine obuhvaćeni Koprivničko - križevačkom županijom s gradom Koprivnicom kao sjedištem. Time su Križevci definitivno izgubili svoje značenje koje su, stoljećima ranije, imali kao upravno i kulturno središte sjeverozapadnog dijela Hrvatske.
