Kultura i tradicija > Gradski muzej i likovna galerija
Obilježavajući 1952. godine 700 godina od proglašenja Križevaca "slobodnim kraljevskim gradom" rodila se ideja da se dio te bogate prošlosti pokuša prikazati formiranjem jedne zbirke. Eksponati zbirke ilustrirali bi dugi kontinuitet postojanja grada, a vrijedni umjetnički predmeti bili bi sačuvani od mogućeg propadanja. Organiziranje tog posla bilo je povjereno Dragutinu Zajcu, koji je i sam uspio prikupiti brojnu građu, poklonivši je ili ustupivši uz naknadu muzeju u osnivanju, postavši kasnije njegovim prvim ravnateljem. Zbirka je od 1952. bila najprije izložena u tri sobe u Hrvatskom domu da bi, nakon adaptacije kuće Karas, muzej bio premješten u nju i otvoren 1961. godine. U istoj zgradi, koja je posljednji puta obnovljena 2002. godine muzej se nalazi i danas.U galeriji se, osim likovnim izložbama daje mjesto i sedmoj umjetnosti. U njezinom se atriju ljeti, naime, održavaju večernje projekcije filmova pod vedrim nebom. Atrij je također idealno mjesto za koncertne aktivnosti profinjenijeg ukusa.
Kuća Karas, nepravilnog "U" tlocrta, s vanjskim stubištem i drvenim otvorenim trijemom, u svom današnjem obliku nastala je u 18. stoljeću, a neki su dijelovi očito starijeg datuma. Njezin ulaz nalazio se s južne strane, a na portalu je uklesana 1796. godina. U dvorištu muzeja formiran je etno park s primjercima tradicionalne drvene arhitekture kalničkog Prigorja.
Likovna galerija djeluje u sklopu Gradskoga muzeja Križevci a služi kao prostor za izlaganje stalnoga postava ili povremenih likovnih i muzeoloških izložbi. Smještena je u zgradi nekadašnje stare "Sabornice" uz središnji gradski park na trgu Antuna Nemčića. Zgrada sabornice građena je u oblicima graničarskog baroka, s jednostavnim profilacijama i masivnim visokim krovom. "Sabornica" je također nastajala u toku nekoliko građevnih faza, a najstariji ugaoni dio potječe iz 18. st. Sa sjeverne strane prislonjena je skromna jednokatnica, u gornjem dijelu izvedena u drvenoj konstrukciji s ispunama. Oba objekta pripadaju najstarijem sačuvanom građevnom sloju Križevaca. Posljednji put zgrada u kojoj je galerija obnovljena je 2006. godine.
Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća taj, nekada stambeni prostor, počinje se uređivati za održavanje različitih likovnih izložbi. Inicijator toga uređenja bio je prof. Vlado Srimšek, povjesničar umjetnosti i dugogodišnji ravnatelj muzeja. Zbog poremećaja statike objekta 1983. godine vrši se adaptacija zapadnog dijela zgrade kojom prilikom se ruše neki stari skladišni objekti u dvorištu i započinje se s uređenjem današnjeg izgleda atrija galerije.
Više od 300 različitih likovnih djela nalazi se u fundusu Likovne galerije. Koncepcija prikupljanja eksponata galerije uvjetovala je da su se prikupljala ona likovna djela ili autori u kojima se mogla prepoznati bliskost veza s Križevcima. Tako su zastupljeni autori koji su se rodili u Križevcima (npr. Marijan Detoni, Jelka Struppi Wolkensperg), školovali se ili djelovali u gradu (npr. Dragutin Renarić, Ivo Friščić, Josip Turković, Marijan Kolesar, Vlado Srimšek, Julije Čikoš Sesia i dr.) ili pak oni koji su u svojim djelima slikali okolni pejzaž, ljude ili događaje vezane uz ovaj grad (npr. Oton Iveković, Joso Buzan, Nasta Rojc, Edo Kovačević, Ivan Zasche i mnogi drugi). Likovna galerija ima i svoj stalni postav koji se može razgledati kada u dužem periodu nema povremenih izložbi u prostorima galerije.
