Na hrvatskom, molim In english, please

Lokacije > Ostali vjerski objekti

Kapela sv. Roka

Nalazi se ispred gradskog groblja, na sjevernom dijelu Gornjega grada. Podignuta je 1694. kao zavjetna. U svom sadašnjem obliku ova mala građevina potječe tek iz sredine 18, a zvonik iz prve polovice 19. st. Najnovija obnova završena je 1998. Tada je restauriran i oltar s kipovima sv. Roka, sv. Fabijana i Sebastijana kao zaštitnicima od kuge, datiranih u drugu četvrtinu 18. st. Kipovi su rad varaždinskog kipara Fridrika Pettera. U kapeli se redovito održavaju mise zadušnice poslije sprovoda na obližnjem groblju.

Kapela sv. Florijana

Kapela sv. Florijana barokna je građevina, nastala u podgrađu Donjega grada, na spoju prilazne ceste iz Zagreba s mrežom gradskih ulica. Nalazi se ispred današnje zgrade pošte i Doma HV-a. Kapela sv. Florijana je likovno najvrjednija od tri križevačke kapele, a podignuta je kao zavjetna 1735. godine. Obnovljena je 1751. kada je oblikovan njezin pravokutni nadsvođeni brod s plitkom segmentnom apsidom.Uz vrata kapelice svetog Florijana vatrogasci iz dobrovoljnih društava donose cvijeće na dan svog zaštitnika. Zvuk zvona kapelice svetog Roka pozdrav je dušama pokojnika u odlasku na vječni počinak. Bivša sinagoga se koristila kao knjižnica i potom kao Dom mladih.

Potkraj 18. st. prigrađen je zvonik na kojem je koncentrirano visokobarokno umijeće volumno prostornog oblikovanja, a izraženo je u povezivanju s brodom pomoću konkavnih bočnih strana. U niši zvonika postavljen je vrlo kvalitetan barokni drveni kip sv. Florijana. U unutrašnjosti je slabije očuvan manji oltar čija središnja slika prikazuje sv Florijana, zaštitnika od požara. Slika se pripisuje znamenitom pavlinskom slikaru Ivanu Rangeru, a potječe iz prve polovice 18. st. Kapela je u toku 1989. i 1990. statički sanirana i izvana obnovljena. Prilično oštećeni drveni kip sv. Florijana je tom prilikom također restauriran, što su obavili stručnjaci križevačkog muzeja.Prilikom obnove kapele sv. Marka Križevčanina ponovo su, nakon više od sto godina, otvorena vanjska vrata koja vode u kriptu. S južne strane kapele uređen je 1998. podest za održavanje misnog slavlja na otvorenom. Veliki broj vjernika hodočasti u Križevce 7. rujna na dan mučeničke smrti sv. Marka Križevčanina.

Kapela sv. Marka Križevčanina

Kapela sv. Ladislava nosi još i ime sv. Marka Križevčanina koji je 1969. godine proglašen suzaštitnikom kapele. Od 1995. godine kada je Marko Križevčanin proglašen svetim građani nazivaju kapelu uglavnom samo njegovim imenom. Kapela je smještena uz glavnu cestu koja prolazi Gornjim gradom prema sjeveru. To je ranobarokna građevina iz 17. stoljeća. Barokne karakteristike njezine unutrašnjosti, izražene u oblikovanju svoda svetišta, pojačane su u razdoblju 1731. - 1735. nadsvođivanjem broda. Glavni pečat vanjštini daje klasicistički pročelni zvonik. Unutrašnjost kapele sv. Marka Križevčanina (sv. Ladislava) rese restaurirani oltari iz 1731. godine. U središnjem oltaru nalazi se od 1993. godine slika s likom sv. Marka Križevčanina, rad križevačkog slikara Zorana Homena.

Posebnu vrijednost unutrašnjosti daje atraktivna drvena propovjedaonica iz polovice 18. st. s četiri sjedeća evanđelista i slikom Dobrog Pastira u pozadini. Propovjedaonica je najvjerojatnije pripadala nekoć pavlinskoj crkvi sv. Ane. Spomenuti inventar kapele biser je sakralne umjetnosti ovoga grada iz vremena baroka. Kapela je na inicijativu Gornjogradskog kulturnog društva Lipa obnovljena u toku 1992. donacijom Križevčanina Vlade Truščeka i sredstvima građana. Tada je pronađena velika kripta s grobnim nišama ispod cijele lađe.

Crkva sv. Save

Pravoslavna crkva podignuta je na bivšem ugaonom bastionu, gdje je oblikovan manji trg, s dviju strana omeđen kućama. Nužnost izgradnje potaknuta je 1893., temelji su postavljeni 1900., a gradnja završena 1904. godine. Izvedba je povjerena poduzetniku Vilimu Higersbergeru. Projektant je nastojao slijediti jednostavni tip krajiških klasicističkih crkava, usvojen potkraj 18. stoljeća. Izdužen jednobrodni prostor, s nešto užim poligonalnim svetištem, pokriven je češkim svodom. Pjevalište s drvenom izrezbarenom ogradom podignuto je iznad trolučno rastvorenog predvorja. Pročelje sa zabatnim zvonikom, završenim s dvostrukom stiješnjenom lukovicom i lanternom, kao i bočne strane i svetište raščlanjeni su plitkim pilastrima. Unutrašnjost je dekorirana konvencionalnim geometrijskim ornamentom te četirima zidnim slikama koje prikazuju poprsja svetitelja i apostola. Novi ikonostas izradio je 1938. Miljenko Gjurić u stilizaciji bizantskih ikona. Datum posvećenja crkve i postavljanje novog ikonostasa uklesani su na dvjema pločama postavljenim na bočnim zidovima uz ikonostas. Crkva je obnovljena 2006. godine, kada je i ispravljen oštećeni toranj s križem.

Sinagoga

Sinagogu, danas Dom mladih na Strossmayerovom trgu 5, projektirali su arhitekti Honigsberg i Deutsch u neorenesansnim i neoklasicističkim oblicima. Godine 1950. je adaptirana za Omladinski dom kada su izmijenjeni otvori (ukrasne rozete) i uklonjeni svi ukrasi sa pročelja. Danas u tom prostoru djeluju Kulturno umjetničko društvo Križevci, Foto-kino-video klub, Zajednica tehničke kulture i Odred izviđača Kalnik. Gradske vlasti planiraju naći drugo odgovarajuće mjesto za njihovo djelovanje, jer će se sinagoga dodijeliti na korištenje županijskom odjelu Hrvatskog državnog arhiva.

Kapela sv. Roka

Kapela sv. Florijana

Kapela sv. Marka Križevčanina

Crkva sv. Save

Sinagoga na Strossmayerovom trgu u Križevcima početkom 20. stoljeća

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
      1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
30      
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i