Na hrvatskom, molim In english, please

Lokacije > Grkokatolička katedrala Presvetog Trojstva

Grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva i biskupska rezidencija nezaobilazni je visoko vrijedan spomenički kompleks, nastao na temeljima augustinskog, a kasnije franjevačkog samostana. Križevci su kao sjedište biskupije dodijeljeni grkokatolicima od carice Marije Terezije i pape Pija VI. još 1777. godine, ali se barokna arhitektura samostana i crkve tek od 1801. postepeno prilagođava potrebama biskupske rezidencije i istočne liturgije. Svoj vanjski i unutarnji izgled crkva mijenja u razdoblju od 1895. do 1897. godine, dobivajući stilske karakteristike neogotike prema zamislima poznatog arhitekta Hermana Bollea koji je preuredio i zagrebačku katedralu. Posebnu pažnju prilikom obilaska treba posvetiti oslikanom ikonostasu kojeg su radili naši najveći slikari s kraja 19. i početka 20. stoljeća (Bela Čikoš Sesija, Ivan Tisov, Ferdo Kovačević, Celestin Mato Medović i dr.).Vrhovni poglavar Katoličke crkve, rimski papa, u svojim javnim obraćanjima i govorima ne zaboravlja pozdraviti i grkokatoličke vjernike, te često spominje i katedralu u Križevcima. Katedrala u Križevcima sjedište je jedine grkokatoličke biskupije u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Oslikavanje ikonostasa ne drži se tradicije bizantskih ikonopisa već je izvedeno u formalnostilskom izrazu realizma zapadnog slikarstva s kraja 19. stoljeća. Cijeli je kompleks visoke spomeničke vrijednosti po svom povijesnom trajanju i preslojavanju stilova te uređenju interijera crkve kao kolektivnog umjetničkog djela graditelja, slikara i majstora umjetničkog obrta. Biskupska rezidencija čuva vrlo vrijednu biblioteku u kojoj su u novije vrijeme pronađene i inkunabule. Uz mali muzej s vrijednim liturgijskim priborom, svjetiljkama, portretima vladara i stilskim namještajem može se razgledati i konzistorijalna dvorana s portretima svih grkokatoličkih biskupa.Za raskošnu obnovu grkokatoličke katedrale u neogotičkom stilu (Bolle) sa slikanim ikonostasom koji su izveli najbolji slikari hrvatske moderne, zaslužan je veliki umjetnički mecena Julije Drohobeczky (1853. - 1934.), grkokatolički biskup koji je bio ustoličen u Križevcima od 1892. do 1920. godine.

Knjižnica Grkokatoličke biskupije spomenička je knjižnica koju bi svakako trebalo spasiti od zaborava, uništavanja i propadanja, a premalo je poznata javnosti. Nalazi se na prvom katu istočnog bloka biskupske rezidencije, gdje je vraćena nakon nekoliko seljenja. Postoji sačuvan katalog rukopisa i knjiga po kojem je vidljivo da brojevi trebaju odgovarati mjestu na polici. Prema katalogu vidljivo je da je u knjižnici pohranjeno oko pet tisuća knjiga iz razdoblja od 15. do 20. stoljeća. Najveći dio knjiga potječe iz 18. i 19. stoljeća. Vrijednost su svakako 42 izdanja iz 16. stoljeća, oko 180 izdanja iz 17. stoljeća, sedamdesetak rukopisa te posebno bogata zbirka rječnika. Jedna je inkunabula iz 15. st. na popisu, ali nije pronađena u knjižnom fondu.Knjižnica Grkokatoličke biskupije dokaz je kako i mala mjesta posjeduju kulturne spomenike velike vrijednosti koje su nam naši preci ostavili u naslijeđe. Na sadašnjoj je generaciji zadatak da to knjižno blago obradi i sačuva za buduće naraštaje.

Po sadržaju to su djela s tematikom iz crkvene i opće povijesti, teologije, dogmatike, prava, gospodarstva, misali i rituali istočnoga i zapadnoga obreda i jezično blago. Tu se nalazi i oko pet stotina knjiga iz osobne knjižnice biskupa Janka Šimraka. Knjige su pisane na latinskom, grčkom, hebrejskom, staroslavenskom, njemačkom, mađarskom, hrvatskom i drugim jezicima. Autori čija se djela najčešće pojavljuju su Aristotel, Aurelije Augustin, Immanuel Kant, Voltaire, Martin Luther, Antun Kanižlić, Ivan Gundulić, Josip Ruđer Bošković i dr. Knjige su smještene na ormarima i na policama izrađenim po nacrtu profesora Podhorskog u vrijeme stolovanja biskupa Šimraka. Jedna od najstarijih i najvrijednijih knjiga ove zbirke je sigurno Missalum Zagrebiensis iz 1506. godine, tiskana u Veneciji (kombinirano tiskana i rukopisna). Treba spomenuti još jedno reprezentativno djelo koje knjižnica posjeduje 11 - jezični rječnik (latinski, grčki, hebrejski, engleski, njemački i dr.) Ambrosii Calepini dictionarium undecem linguarum (1627.).

Pogled izvana na Grkokatoličku katedralu Svetog Trojstva

Detalj s pročelja Grkokatoličke katedrale Svetog Trojstva

Ikonostas u Grkokatoličkoj katedrali Svetog Trojstva

Pogled od ikonostasa unutar Grkokatoličke katedrale Svetog Trojstva

Pomerium, sermonum de tempore, inkunabula, 1489. godine, naknadno uvezana

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293031    
Na današnji dan:

1862.

u Križevcima rođen Krunoslav Jurčević Heruc, političar, novinar i bibliotekar
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i