Kultura i tradicija > Školstvo i prosvjeta
Pavlini su katolički red kojeg je narod zbog bijele odjeće nazivao "bijeli fratri". Institucionalizirani su pod vodstvom Bartolomeja, biskupa u Pečuhu (oko 1215. godine). U početke prosvjetno - kulturne djelatnosti pavlina nezaobilazno ulazi samostan pavlina u Lepoglavi koji je 1400. godine osnovao Herman Celjski na svojem imanju. Pavline je 1786. godine ukinuo car Josip II., a crkva sv. Ane od tada je župna crkva. Ukinuće Pavlinskog i Franjevačkog reda 1786. godine negativno se odrazilo na grad, ponajprije zbog gašenja pavlinske gimnazije.Pavlinski književnik Tituš Brezovački, koji je u Križevcima posjedovao kuću, pokrenuo je 1802. godine akciju za ponovnu uspostavu reda. Brezovački je u Križevcima početkom srpnja 1790. godine napisao i jednu od svojih ranijih pjesama uperenu protiv mađarizacije pod nazivom Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae trium recursus ad novum proregem Comitem Joannen Erdödy (Tri sestre Dalmacija, Hrvatska i Slavonija utječu se novom banu Ivanu Erdödyju).
Više od 120 godina pavlini su držali nastavu u gimnaziji, elementarnoj školi i njemačkoj školi. Iz njihove se gimnazije moglo prijeći na viša učilišta u Zagrebu kod isusovaca. Utjecali su na kulturu grada i pismenost mladeži, a školovali su i krajišku djecu iz šire okolice.
Glazbena škola Alberta Štrige
Začeci organiziranog glazbenog školstva u Križevcima datiraju s početka 19. stoljeća. Od 1813. do sredine 19. stoljeća postojao je Glazbeni zavod u kojem su pojedinci mogli steći glazbenu naobrazbu (sviranje orgulja i nekih puhačkim instrumentima, pjevanje). Od šezdesetih do osamdesetih godina 19. stoljeća u sklopu Glavne škole postoji i samostalna Glazbena učionica. Kasnije glazbeno obrazovanje se ne odvija u sklopu glazbene škole. Muzička škola otvorena je 4. rujna 1945. i smještena u prostorije Hrvatskoga doma, gdje se i danas nalazi.
Od 1. siječnja 1970. osnovana je kao samostalna muzička škola i nosi naziv Osnovna muzička škola Alberta Štrige Križevci, po Križevčaninu Albertu Ognjanu Štrigi , opernom pjevaču, osnivaču prvog ilirskog glazbenog društva. Iste godine škola je dobila na korištenje prostor u Hrvatskom domu. Od 1970. škola je središte svih glazbenih zbivanja u gradu. Polaze je učenici dviju gradskih osnovnih škola, škola okolnih općina i srednjih škola u Križevcima, a nekoliko je učenika i iz drugih gradova. Školi su dodijeljene brončana i srebrna plaketa Skupštine općine Križevci, a Tamburaški orkestar škole je 1994. dobio Zlatnu plaketu Grada Križevaca.
Veliki Tamburaški orkestar i Komorni tamburaški orkestar škole dobitnik je desetak zlatnih plaketa s festivala tamburaške glazbe Pajo Kolarić u Osijeku te više nagrada i priznanja s gostovanja na glazbenim festivalima u inozemstvu. U školskoj godini 1994./95. osnovan je i srednjoškolski odjel pa tako od onda škola djeluje kao osnovna i srednja glazbena škola, pod jedinstvenim imenom Glazbena škola Alberta Štrige.
Osnovna škola Ljudevita Modeca
Prvi tragovi školstva u Križevcima potječu iz 1665. godine kada je u grad stigao Ivan Zakmardi Dijankovečki, utemeljitelj Pavlinskog samostana. Pavlini su najprije imali gimnaziju s 4 razreda, a kasnije su uveli i obuku u čitanju, pisanju i računanju. Pisani tragovi o pučkom školstvu nalaze se i u prepisci zapovjednika tadašnje tvrđave Ferdinanda Erstena (4.12.1674.) s pavlinima kojima je udovoljio molbi da nanovo u svojem samostanu uvedu početnu obuku koja im je bila oduzeta.
Školski sustav Ratio educationis publicae donesen je 1777. godine, a 1784. godine ukinuta je četverorazredna gimnazija zajedno s pavlinskim samostanom. U školu je službeno uveden njemački jezik. Narodna škola je otvorena 1779. godine, a nastava se održavala u gradskoj vijećnici te po privatnim kućama. Bila je to četverorazredna škola s time što je završni razred bio pripremni za gimnaziju i u njemu se učio latinski.
U spisima iz 1829. godine nailazi se na tragove glazbene učionice, a školske godine 1839./40. radila je opetovnica za djevojčice i dječake, pod imenom "Viša početna učiona". Godine 1855. sazidana je nova zgrada i u njoj učionica, a 1856. podignuta je i školska knjižnica. Na uporne zahtjeve učitelja, a odlukom ovogradskog zastupstva, otvorena je 1869. četverorazredna djevojačka škola.
Škola je 1875. dobila službeni naziv "Obća pučka škola", a godinu dana kasnije održana je i prva učiteljska skupština križevačkog i koprivničkog kraja. Odlukom križevačkog gradskog poglavarstva počela je 25. srpnja 1900. gradnja nove školske zgrade koja je na upotrebu predana 9. rujna 1901. godine. U istoj zgradi škola djeluje još i danas.
Poslije Drugog svjetskog rata "Obća pučka škola" prerasla je u Sedmogodišnju osnovnu školu kao vježbaonicu bivše Učiteljske škole, u čijem je sastavu do 1957. godine. Rješenjem kotara Križevci 1957. godine dobila je status samostalne osnovne škole pod imenom II. narodna osmogodišnja škola Križevci, da bi 1969. godine dobila ime "Bratstvo i jedinstvo", a od 1991. je Osnovna škola Ljudevita Modeca, po križevačkom pedagogu i stručnom piscu. Pod školu spadaju i područne škole u Apatovcu, Dubovcu, Poljani Križevačkoj, Sv. Heleni, Velikom Ravnu, Vojakovačkom Kloštru i Vojakovcu.
Osnovna škola "Vladimir Nazor"
Prvi spis o javnoj školi u Križevcima datira iz 1664. godine kad je utemeljen samostan pavlina. U tom dokumentu stoji da se pavlinima dozvoljava "...na novo uvesti javnu obuku u početnih naučih...". Od 1779. godine u Križevcima postoji samostalna narodna škola. Te je godine sklopljen ugovor između gradskog poglavarstva i predstojnika samostana po kojem će franjevci uzdržavati dva učitelja, a pavlini jednog. Ravnatelj škole bio je Josip Ferbarić.
"Gradska narodna učiona" imala je 4 razreda, a četvrti je smatran pripravnim razredom za gimnaziju. Samostan pavlina ukinut je 1786. Imenovani su prvi svjetovni učitelji Mato Raus i Franjo Radičević. Učiteljima je određena plaća od 200 forinti i stanarina. Broj učenika postupno se povećavao pa je gradsko poglavarstvo 1794. imenovalo učiteljicu i odredilo posebnu učionicu za djevojčice. Poučavala ih je Rauseva supruga za nagradu od 50 forinti. Od 1797. škola nosi naziv "Glavna narodna škola", 1856. škola se preselila u novu zgradu i te je godine osnovana školska knjižnica, dok je godinu dana kasnije utemeljen školski vrt.
Škola osniva zbirku nastavnih učila. Veći dio zbirke sačinjavaju slike, razni preparati, pomagala iz fizike. Škola je 1873. sudjelovala na svjetskoj izložbi u Beču s učiteljskim radovima, a 28. srpnja 1875. održana je i proslava 200. godišnjice škole. S 1. rujnom 1924. počela je nastava u novoj zgradi. Sedamdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje se problem pomanjkanja školskog prostora pa je 1984. izgrađena nova školska zgrada.
Od 1861. do umirovljenja 1888. godine ravnajući učitelj u školi bio je Kvirin Vidačić, koji je u Spomenici škole prikazao povijest Križevaca i pučke škole te je 1886. tiskao rad "Topografično - poviestne crte slobodnog i kraljevskog grada Križevca". Svoje pedagoške članke objavljivao je u časopisu "Napredak", inače prvom časopisu pedagoško - obrazovne struke u Hrvatskoj.
Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju
Početak školovanja učenika s posebnim potrebama započeo je 1970. godine u osnovnoj školi "Vladimir Nazor" u posebnim odjelima. Od 1975. godine posebni odjeli sele na Nemčićev trg. Godine 1980. odjeli su premješteni u neprimjerene podrumske i tavanske prostore škole.
Godine 1998. voditeljica Odjela posebnog programa Marija Prodan uz pomoć defektologa pokreće inicijativu za izgradnjom nove zgrade za tu ustanovu. Zgrada je završena 2001. godine i u nju je 2002. godine uselila Područna škola za djecu s posebnim potrebama. Od 22. srpnja 2005. godine odlukom Županijske skupštine osnovan je Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci.
U ustanovi se školuju učenici s većim teškoćama u razvoju u predškolskom i osnovnoškolskom programu. Predškolski odgoj provodi se za djecu s posebnim potrebama od treće do sedme godine života. U osnovnoškolskom programu školuju se učenici s većim teškoćama u razvoju, u rasponu od 7. do 21. godine života. Radionica za radno proizvodne aktivnosti ili radna okupacija za osobe iznad 21. godine života provodi se u skladu s mentalnim sposobnostima korisnika.
