In english, please Na hrvatskom, molim

Franjo Marković, portret iz 1903. godine

Križevci su grad koji svoju slavnu povijest duguje radišnim ljudima, domoljubima, koji su se na interesnim područjima djelovanja uvijek trudili postići što značajnije uspjehe, uz mnoga odricanja, pa čak i patnje.

Ovdje predstavljen popis znamenitih ličnosti Križevaca nije konačan. Dapače, još je mnogo darovitih i samozatajnih Križevčanki i Križevčana vrijednim radom promicalo ime svoga grada.

Nekoliko je velikana, ali i kontroverznih ličnosti, obilježilo srednji vijek kada su Križevci bili snažno administrativno središte i mjesto održavanja hrvatskih sabora. Križevčanke i Križevčani imaju posebnu važnost u ilirskom preporodu u 19. stoljeću. U prvoj polovici 20. stoljeća mnogi od njih predvodnici su u područjima inovacije, medicine, letačkog umijeća i glume, a svjetski priznati suvremenici djeluju u Križevcima i danas.

Više o ličnostima...

Hrvatski dom sjedište je gradskog kulturnog života

Križevci se prostiru na ukupnoj površini od 263,72 km2 i drugi je po veličini grad Koprivničko - križevačke županije. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, grad ima ukupno 22.324 stanovnika, od toga naselje Križevci 11.541, a ostala naselja 10.783. Geografski položaj grada jest: 46 stupnjeva i 1 minuta sjeverne zemljopisne širine te 16 stupnjeva i 33 minute istočne zemljopisne dužine. Nadmorska visina grada je 146 m.

Kao grad bogate i burne povijesti, Križevci nude mnoštvo zanimljivih lokacija koje vrijedi posjetiti. Među najvažnijima u "Gradu osam tornjeva" su gradske crkve, poput sv. Križa, sv. Ane i Grkokatoličke katedrale, te ostaci utvrda Veliki i Mali Kalnik na istoimenom gorju u blizini Križevaca. Od lokacija novijeg datuma pažnju privlače Hrvatski dom i uređeno gradsko groblje, a u centru grada nalaze se gradski bazeni.

Više o lokacijama...

Autentični predmeti križevačkog kraja izloženi u Gradskom muzeju

U Križevcima nema mnogo starih spomenika jer je grad nekoliko puta u povijesti gotovo potpuno izgorio. Sam grad je, međutim, zaštićeno kulturno područje i pripada među najpotpunije spomenike kao cjelina.

Godine 1935. Križevci su proglašeni nepokretnim spomenikom kulture. Jaki kulturni pečat gradu, osim građevina, daju upravo ljudi i njihov angažman u bogatom kulturnom životu grada.

Svakako najvažniji kulturni događaj u gradu sredinom 19. stoljeća bilo je osnivanje Ilirske čitaonice 1838. godine.

Privatna glazbena škola djeluje u Križevcima već od 1813. Pjevačko društvo Zvono postoji od 1863., a kasnije mu se, u glazbenom životu grada, pridružuje i Slavuj, koji okuplja studente Visokog gospodarskog učilišta. Postoji i amaterska kazališna družina sa dvadesetak članova.

Više o kulturi...

Kralj Bela IV dodjeljuje Križevcima Zlatnu bulu 1253. godine

Križevci su jedan od najstarijih gradova kontinentalne Hrvatske, smješten u južnom podnožju planine Kalnik. Latinsko ime za naselje, odnosno grad Križevce glasi Crisium (Cris), sto je izvedeno od hrvatske rijeci križ, a ne latinske crux. To ime vjerojatno je nastalo od pradavne ondašnje crkve sv. Križa.

Međutim, jedno od tumačenja postanka imena grada je i značaj geografskog položaja, jer se ovdje još iz antičkih vremena križaju znamenite ceste: Koprivnica - Zagreb (Via Colomani), strateška cesta iz Ugarske prema moru (Rijeci) i cesta Varaždin - Jakobove - Srednice - Pakrac - Požega.

Križevci su od davne povijesti nosili identitet grada, pravog urbanog središta regije, gajivši prepoznatljivosti jednoga grada: školstvo, kulturu i vjeru. Burna povijest nosila je gradu i građanima uspone i padove.

Više o povijesti...

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
PoUtSrČePeSuNe
 123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
282930    
Na današnji dan:

1252.

ban Stjepan izdaje povelju o novom slobodnom gradu Križevcima >>

2004.

u Križevcima proglašena župa Blažene Djevice Marije Žalosne i Sv. Marka Križevčanina >>

2014.

dan grada Križevaca
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0
i