Na hrvatskom, molim In english, please

Lokacije > Župna crkva Majke Božje Koruške i sv. Marka Križevčanina

Crkva Majke Božje Koruške jedinstveni je primjer centralne građevine s trolisnim svetištem, tlocrtno križnog oblika. Središnji prostor u kojem je smješten kip, rad varaždinskog kipara Ivana Jakoba Altenbacha, natkriven je širokom kupolom iznad koje je moćna lanterna završena lukavicom. Dotad neviđena crkva u Hrvatskoj longitudinalne osnove s transeptom i križištem, nad kojim je visok tambur s kupolom koja se razvija iz četverokutne osnove. Centralni prostor osvijetljen je kroz prozore u kapelama, a u gornjoj razini kroz polukružne zaključene prozore pod svodom kupole, u koju su usječene susvodnice. Izvorno je crkva bila pod višim krovištima priključenih konhi, u vanjštini mekše oblikovana s pokrovom od sindre, koja se meko prilagodila kalotama u suglasju s konkavnom linijom uvučenih uglova crkve. Bačvasto nadsvođena lađa nila je kraća, podijeljena na tri jarma. Dogradnjom zvonika 1872. - 1873. s jarmom u koji je ugrađeno pjevalište, nije shvaćena osnovna ideja simboličke arhitekture s dominantom u križištu, gdje je smješten čudotvorni kip.Uz potok Korušku je Marija Juhrin (Jurčin), supruga potpukovnika tvrđave Nikole Makara, dala 1674. postaviti na stupu kameni kip Majke Božje Žalosne. Ova se pieta nakon donatoričine smrti srušila. Prema legendi, Križevčanin Martin Hundrić na tome se mjestu sukobio s pljačkaškom četom Turaka. Bio je ranjen i gotovo stradao, ali se zavjetovao Bogorodici i spasio. On je uz pomoć plemića Mije Berkovića podigao kip i zaštitio ga krovićem. Od tada se počela širiti legenda o čudotvornoj Gospi. Kip se za jake oluje ponovo srušio, a podigao ga je Matija Lončarić i osigurao sa četiri stupa iznad kojih je postavio krov. Tako je nastao poklonac. Kult Gospe je rastao, pa je križevački župnik Juraj Janković 1702. podigao manju kapelicu, koja je 1715. produžena i u nju su postavljeni oltari. Današnju crkvu je dao sagraditi 1725. župnik Lovro Starčić.

Čim je crkva Majke Božje Koruške bila dovršena, oslikana je kupola i kalote nad kapelama al fresco zidnim slikama 1726. godine, koja je upisana nad trijumfalnim lukom. Freske su bile oštećene nakon dugotrajnog prokišnjavanja krova. Nevješto su obnovljene, ali su motivi ipak ponovljeni. Površine kalota i zidovi kupole ukrašeni su stiliziranim akantusovim viticama, lovorovim vijencem i zvonolikim resama. Brojne vaze s bokorima ruža i tulipana navode na pomisao da freske pripadaju pavlinskom krugu slikara (I. Ranger). Na kalotama kapela naslikani su Sveto Trojstvo, Krunjenje Marije, Uskrsnuće i Uzašašće Kristovo. Nad vijencem stubova u uglovima su u iluzionistički naslikane niše postavljeni kipovi. Nad profiliranim vijencem u zoni friza kupole u medaljonima su naslikani prizori muke Kristove: Krist u Getsemanskom vrtu, Bičevanje, Izrugivanje Kristu, Krunjenje trnovom krunom, Krist pod križem, Pribijanje na križ, Raspeće, Polaganje u grob. Prizori su dramatično i izražajno slikani. Neke su kompozicije, bez obzira na presliku, izvedene u baroknoj ekspresiji i živom koloritu. U kupoli su vještije slikani ukrasni motivi. U medaljonu je Bog Otac s globusom i krilati lepršavi anđeli koji prelaze okvir lovorova vijenca. U kartušama u kosim uglovima prizori su iz Starog zavjeta s perspektivno naslikanim interijerima ili scenama u prirodi, npr. Mojsije u pustinji ili priča o mjedenoj zmiji. Freske su, zacijelo, obnavljane oko 1894. Lađa je ukrašena na svodu štuko medaljonima i anđeoskim glavicama.Svečanim misnim slavljem na Novu 2004. godinu započela je život nova župa u Križevcima, čekana petnaestak godina. Formalno je osnovana dekretom zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića od 24. travnja iste godine. Župa ima dva zaštitnika: Blaženu Djevicu Mariju Žalosnu (blagdan 15. rujna) i sv. Marka Križevčanina (blagdan 2. srpnja).

Kapela je obnavljana između 1872. i 1873. godine, kada je produljena. Potom je obnovljena 1894. godine, kada je srušen glavni barokni oltar i na njegovo mjesto postavljen tirolski od Ferdinanda Stufflesera. Zagrebački ured za čuvanje starina i umjetnosti je 1923. dao pomoć od 12.500 dinara za prekrivanje krovišta, obnovu vanjštine i krečenje unutrašnjosti. Vanjština kapele je prije tih obnova bila plastičnije modelirana i slikovito koloristički riješena. Zidni je plašt bio raščlanjen naslikanim pilastrima u grafito crnoj boji na svijetloj pozadini glatke žbuke. Originalni dovratnik sačuvan je na ulazu u sakristiju. Način na koji je isklesan dokazuje da su ga izveli klesari koji su riješili portal crkve sv. Ane. Tada su se fasada i toranj crkve dovršavali, pa se može smatrati da su isti graditelji i klesari radili oba projekta.Crkva je od svojeg nastanka bila poznata po čudotvornom kipu Majke Božje Žalosne zbog čega su je pohodili mnogi hodočasnici, a njezinoj popularnosti pridonio je pavlinski povjesničar Nikola Benger svojom knjigom, izdanom 1730. godine, u kojoj je opisao sva čuda Majke Božje Koruške.

U obnovi 1942. godine rekonstruirana je unutrašnjost i vraćena u prvobitno stanje prema projektu Zavoda za zaštitu spomenika kulture (tada Konzervatorski zavod). Tirolski je oltar odstranjen, a u svetište je postavljen oltar Svete Obitelji, koji je 1738. bio postavljen u lađi. Na njemu je vrijedna oltarna pala koja se može pripisati pavlinskom krugu slikara. Posljednjom obnovom, 2006. godine, crkva je dobila novi vanjski izgled.

Župna crkva Majke Božje Koruške i sv. Marka Križevčanina

Čuvar na pročelju crkve Majke Božje Koruške

Crkva Majke Božje Koruške, freske u kupoli i tamburu iz 1726. godine

Pieta, Majka Božja Žalosna s ranjenim Isusom i glavni oltar, 1674. godine

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
poutsrčepesune
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
Na današnji dan:

1981.

u Križevcima umro Ivan-Ico Kralj, najpopularniji poslijeratni križevački novinar
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0