Kultura i tradicija > Visoko gospodarsko učiliste
Visokom gospodarskom učilistu u Križevcima nekad se tepalo da je najstarije na Balkanu. Činjenica stoji i dalje, kao i podatak da znanstveni radovi i postignuća proizvedena na tom učilištu dovode križevačko u rang poljoprivrednih učilišta priznatih širom čitavog europskog kontinenta. U njegovom prvotnom zdanju danas su sobe učeničkog doma, gdje borave učenici i studenti pristigli iz cijele Hrvatske.U prvim desetljećima 19. stoljeća poljoprivreda je bila na niskom stupnju, jer su obrada tla i uzgoj u ratarstvu i stočarstvu bili primitivni. Novi posjedi zahtijevali su tehničko unapređivanje poljoprivredne proizvodnje, stručne upravitelje, a da bi se to moglo postići bila je potrebna poljoprivredna škola. Nastojanja da se osnuje poljoprivredna škola u Hrvatskoj uklapaju se u principe razvoja poljoprivrede ostalih europskih zemalja koje su i u ovu granu ljudske djelatnosti uvodile prosvjetne i obrazovne modele. Prihvativši ovaj narodno - gospodarski postulat, vodeći ljudi političkoga i gospodarskog života odlučili su u Hrvatskoj osnovati gospodarsko učiliste, iako su u to doba, tj. sredinom 19. stoljeća, u zemlji bile teške političke prilike, naročito za Bachovoga apsolutizma.
Bečko Ministarstvo unutarnjih poslova je 1853. godine službeno pokrenulo osnivanje gospodarske škole u Hrvatskoj. Zbog nedostatka novca odluka o osnivanju takve škole odgađana je nekoliko puta, sve dok Zemaljska vlada u Zagrebu nije pristala preuzeti troškove za izgradnju i održavanje škole. Hrvatski je narod pozdravio osnutak učilišta i svestrano pomagao njegovu gradnju, jer je znao da će se znanje stečeno u takvoj ustanovi prenositi i u naša sela. Gospodarsko je učilište u Križevcima otvoreno tek nakon pada Bachovoga apsolutizma, tj. 19. studenoga 1860. godine.Ne samo da je Učilište u Križevcima bilo jedino poljoprivredno učilište na čitavom južnoslavenskom području, već je bilo i jedino učilište u Austro-Ugarskoj Monarhiji na kojem se predavalo hrvatskim jezikom, te je Mojsije Baltić, savjetnik Kraljevske zemaljske vlade, prigodom svečanoga otvaranja toga Učilišta ponosno izjavio da je time "narodni naš jezik proglašen jezikom učevnim".
Prve poljoprivredne škole u Europi osnovane su u Engleskoj (Oxford, 1790.), u Ugarskoj (Viša poljoprivredna škola Georgikon, Keszthelj, 1797.), u Njemačkoj (Moglin, 1806.) i u Francuskoj (Grignon, 1827.). Gospodarsko zaostajanje Hrvatske za drugim zemljama bilo je u najvećoj mjeri uzrokovano nedostatkom znanja među poljoprivrednicima. U svim granama ljudske djelatnosti znanje sudjeluje u sve većom omjeru u finalnom proizvodu. Ono povećava i oplemenjuje ljudski rad, naročito u poljoprivredi. Upravo je i danas osnovna zadaća poljoprivrednoga školstva u Križevcima oplemenjivanje i obogaćivanje ljudskog rada.
U povijest križevačkoga Učilišta utkan je rad mnogih generacija đaka i profesora. Svaka je nova generacija nastavljala rad na tekovinama svojih prethodnika, a svoja je vlastita iskustva ostavljala u baštinu novim generacijama. Mnogi su učeći i radeći utkali mnogo vlastita truda i vremena u ovo Učilište, te u kulturni život grada i njegove okolice.
