In english, please Na hrvatskom, molim

Povijest > Osnutak grada i srednji vijek

Nije poznato kada je tocno nastalo naselje Krizevci, niti crkvena zupa ili zupanija. Iz ranog srednjeg vijeka o Krizevcima nema arheoloskih niti pismenih izvora, postoje samo neke legende. Najstariji spomenik koji se odnosi na Krizevce zabiljezen je na starom glavnom oltaru crkve sv. Kriza i potjece iz 1090. godine.

Medjutim, nije sasvim sigurno da je te godine sagradjena i posvecena crkva sv. Kriza niti da je naselje (grad) nastalo u tom vremenu. No iz tako napisane godine te raznih izvora i povijesnih dokumenata mozemo pretpostaviti da Krizevci kao naselje postoje u 11. stoljecu, a vjerojatno i prije toga vremena.Predaja govori o vremenu kralja Kolomana kad su se predstavnici hrvatskog i madjarskog naroda susreli bas u Krizevcima, tada najznanijem mjestu srednjovjekovne Slavonije, te pregovarali uvjete mira i dinasticki savez pod krunom svetog Stjepana.

Stjepan od plemena Gutkeled, ban cijele Slavonije sjeverno od krizevacke utvrde (castrum) organizira naselje doseljenika (danasnji Gornji grad), a 24. travnja 1252. godine izdaje povelju, kojom proglasava Krizevce "novim slobodnim gradom" (novarum et liberam villam in Crisio). Iz te povelje jasno se vidi da ban to cini na korist i cast kralja (pro utilitete et honore regis), sto ce reci kraljevim saznanjem i pristankom. Godinu dana kasnije, tocnije 16. kolovoza 1253. godine, ovu povlasticu potvrdio je glasovitom Zlatnom bulom i sam kralj Bela IV.

Krizevci su po svom geografskom polozaju vise u sredistu stare Slavonije, odnosno Sjeverne Hrvatske, nego Zagreb ili Varazdin. Zato je ban cesto dolazio u Krizevce, slusao stranke u parnici, donosio presude te izdavao druge odluke i spise. U Krizevcima je cesto zasjedao sabor slavonskog, a kasnije i hrvatskog plemstva te raspravljao o poslovima i potrebama domovine, osobito o njezinoj obrani od Turaka. Najpoznatiji sabor iz Krizevaca je zasigurno onaj iz 1397. godine. Na saboru su se sastali pristalice dviju protivnickih strana. S jedne strane nalazio se kralj Zigmund Luksemburski zajedno sa svojim pristalicama, a s druge ban Stjepan Lackovic sa svojim. Na saboru je doslo do svadje medju stranama, a sve je zavrsilo velikim krvoprolicem. Tako je taj sabor dobio ime Krvavi sabor krizevacki.

Prikaz Krizevaca, detalj karte Hrvatske, W. Lazinis, 1556. godina

Veduta Krizevaca, detalj bakrorezne ploce, autor nepoznat, 1722. godina

Odnos bedema Donjeg Krizevca (nakon 1405.) i danasnjeg grada

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i