Povijest > Osnutak grada i srednji vijek
Nije poznato kada je tocno nastalo naselje Krizevci, niti crkvena zupa ili zupanija. Iz ranog srednjeg vijeka o Krizevcima nema arheoloskih niti pismenih izvora, postoje samo neke legende. Najstariji spomenik koji se odnosi na Krizevce zabiljezen je na starom glavnom oltaru crkve sv. Kriza i potjece iz 1090. godine.
Medjutim, nije sasvim sigurno da je te godine sagradjena i posvecena crkva sv. Kriza niti da je naselje (grad) nastalo u tom vremenu. No iz tako napisane godine te raznih izvora i povijesnih dokumenata mozemo pretpostaviti da Krizevci kao naselje postoje u 11. stoljecu, a vjerojatno i prije toga vremena.Predaja govori o vremenu kralja Kolomana kad su se predstavnici hrvatskog i madjarskog naroda susreli bas u Krizevcima, tada najznanijem mjestu srednjovjekovne Slavonije, te pregovarali uvjete mira i dinasticki savez pod krunom svetog Stjepana.
Stjepan od plemena Gutkeled, ban cijele Slavonije sjeverno od krizevacke utvrde (castrum) organizira naselje doseljenika (danasnji Gornji grad), a 24. travnja 1252. godine izdaje povelju, kojom proglasava Krizevce "novim slobodnim gradom" (novarum et liberam villam in Crisio). Iz te povelje jasno se vidi da ban to cini na korist i cast kralja (pro utilitete et honore regis), sto ce reci kraljevim saznanjem i pristankom. Godinu dana kasnije, tocnije 16. kolovoza 1253. godine, ovu povlasticu potvrdio je glasovitom Zlatnom bulom i sam kralj Bela IV.
Krizevci su po svom geografskom polozaju vise u sredistu stare Slavonije, odnosno Sjeverne Hrvatske, nego Zagreb ili Varazdin. Zato je ban cesto dolazio u Krizevce, slusao stranke u parnici, donosio presude te izdavao druge odluke i spise. U Krizevcima je cesto zasjedao sabor slavonskog, a kasnije i hrvatskog plemstva te raspravljao o poslovima i potrebama domovine, osobito o njezinoj obrani od Turaka. Najpoznatiji sabor iz Krizevaca je zasigurno onaj iz 1397. godine. Na saboru su se sastali pristalice dviju protivnickih strana. S jedne strane nalazio se kralj Zigmund Luksemburski zajedno sa svojim pristalicama, a s druge ban Stjepan Lackovic sa svojim. Na saboru je doslo do svadje medju stranama, a sve je zavrsilo velikim krvoprolicem. Tako je taj sabor dobio ime Krvavi sabor krizevacki.
