Povijest >Novija povijest

U 19. stoljecu Krizevci kao i citava Hrvatska dozivljavaju brojne promjene. Stare gradske zidine i ostaci tvrdjave sruseni su. Ulice se poplocavaju, izradjuju se setnice i parkovi. Grad sve vise dobiva izgled modernog naselja. Procvat dozivljava i gospodarstvo. Tako u gradu postoje pivnica i pivovara, dvije tiskare, paromlin, nekoliko hotela, a 1872. godine osniva se Stedionica.

Nedaleko od grada 1870. godine prosla je i zeljeznicka pruga koja je povezivala Budimpestu, Zagreb i Rijeku. Hrvatska je nakon Prvoga svjetskog rata (1918. godine) raskinula sve visestoljetne veze s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom i nakon stvaranja kratkotrajne Drzave Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS) usla 1. prosinca 1918. godine u novo uspostavljenu drzavu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).Zlatnim razdobljem krizevacke povijesti moze se okarakterizirati 19. stoljece, kada djelovanje ovdasnjih pojedinaca u kulturi, znanosti i javnom zivotu znacajno utjece na drustvena kretanja u zemlji. Krizevcani putuju svijetom, a o njihovim rezultatima zbori i cijela ondasnja monarhija.

Krizevci su od 12. stoljeca bili kulturno, gospodarsko i vojno srediste Krizevacke zupanije, koja je svoj oblik, teritorijalnu velicinu i politicku vaznost mijenjala s povijesnim mijenama, sve dok nije ukinuta 28. lipnja 1921. godine kada je donesen prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Ustavom je Kraljevina bila podijeljena na 33 oblasti. Hrvatsku je tada cinilo 6 oblasti, a Krizevci su potpali u 3. (zagrebacku) oblast. Time su Krizevci kao regionalno srediste poceli gubiti na znacenju te su poceli zaostajati na kulturnom i gospodarskom planu. Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatska se nasla u sklopu Socijalisticke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), a Krizevci su postali kotarsko i opcinsko, a potom samo opcinsko srediste.

Osamostaljenjem i proglasenjem Republike Hrvatske Krizevci su 13. travnja 1993. godine obuhvaceni Koprivnicko - krizevackom zupanijom s gradom Koprivnicom kao sjedistem. Time su Krizevci definitivno izgubili svoje znacenje koje su, stoljecima ranije, imali kao upravno i kulturno srediste sjeverozapadnog dijela Hrvatske.