In english, please Na hrvatskom, molim

Lokacije > Zupna crkva Majke Bozje Koruske i sv. Marka Krizevcanina

Crkva Majke Bozje Koruske jedinstveni je primjer centralne gradjevine s trolisnim svetistem, tlocrtno kriznog oblika. Sredisnji prostor u kojem je smjesten kip, rad varazdinskog kipara Ivana Jakoba Altenbacha, natkriven je sirokom kupolom iznad koje je mocna lanterna zavrsena lukavicom. Dotad nevidjena crkva u Hrvatskoj longitudinalne osnove s transeptom i krizistem, nad kojim je visok tambur s kupolom koja se razvija iz cetverokutne osnove. Centralni prostor osvijetljen je kroz prozore u kapelama, a u gornjoj razini kroz polukruzne zakljucene prozore pod svodom kupole, u koju su usjecene susvodnice. Izvorno je crkva bila pod visim krovistima prikljucenih konhi, u vanjstini mekse oblikovana s pokrovom od sindre, koja se meko prilagodila kalotama u suglasju s konkavnom linijom uvucenih uglova crkve. Bacvasto nadsvodjena ladja nila je kraca, podijeljena na tri jarma. Dogradnjom zvonika 1872. - 1873. s jarmom u koji je ugradjeno pjevaliste, nije shvacena osnovna ideja simbolicke arhitekture s dominantom u krizistu, gdje je smjesten cudotvorni kip.Uz potok Korusku je Marija Juhrin (Jurcin), supruga potpukovnika tvrdjave Nikole Makara, dala 1674. postaviti na stupu kameni kip Majke Bozje Zalosne. Ova se pieta nakon donatoricine smrti srusila. Prema legendi, Krizevcanin Martin Hundric na tome se mjestu sukobio s pljackaskom cetom Turaka. Bio je ranjen i gotovo stradao, ali se zavjetovao Bogorodici i spasio. On je uz pomoc plemica Mije Berkovica podigao kip i zastitio ga krovicem. Od tada se pocela siriti legenda o cudotvornoj Gospi. Kip se za jake oluje ponovo srusio, a podigao ga je Matija Loncaric i osigurao sa cetiri stupa iznad kojih je postavio krov. Tako je nastao poklonac. Kult Gospe je rastao, pa je krizevacki zupnik Juraj Jankovic 1702. podigao manju kapelicu, koja je 1715. produzena i u nju su postavljeni oltari. Danasnju crkvu je dao sagraditi 1725. zupnik Lovro Starcic.

Cim je crkva Majke Bozje Koruske bila dovrsena, oslikana je kupola i kalote nad kapelama al fresco zidnim slikama 1726. godine, koja je upisana nad trijumfalnim lukom. Freske su bile ostecene nakon dugotrajnog prokisnjavanja krova. Nevjesto su obnovljene, ali su motivi ipak ponovljeni. Povrsine kalota i zidovi kupole ukraseni su stiliziranim akantusovim viticama, lovorovim vijencem i zvonolikim resama. Brojne vaze s bokorima ruza i tulipana navode na pomisao da freske pripadaju pavlinskom krugu slikara (I. Ranger). Na kalotama kapela naslikani su Sveto Trojstvo, Krunjenje Marije, Uskrsnuce i Uzasasce Kristovo. Nad vijencem stubova u uglovima su u iluzionisticki naslikane nise postavljeni kipovi. Nad profiliranim vijencem u zoni friza kupole u medaljonima su naslikani prizori muke Kristove: Krist u Getsemanskom vrtu, Bicevanje, Izrugivanje Kristu, Krunjenje trnovom krunom, Krist pod krizem, Pribijanje na kriz, Raspece, Polaganje u grob. Prizori su dramaticno i izrazajno slikani. Neke su kompozicije, bez obzira na presliku, izvedene u baroknoj ekspresiji i zivom koloritu. U kupoli su vjestije slikani ukrasni motivi. U medaljonu je Bog Otac s globusom i krilati leprsavi andjeli koji prelaze okvir lovorova vijenca. U kartusama u kosim uglovima prizori su iz Starog zavjeta s perspektivno naslikanim interijerima ili scenama u prirodi, npr. Mojsije u pustinji ili prica o mjedenoj zmiji. Freske su, zacijelo, obnavljane oko 1894. Ladja je ukrasena na svodu stuko medaljonima i andjeoskim glavicama.Svecanim misnim slavljem na Novu 2004. godinu zapocela je zivot nova zupa u Krizevcima, cekana petnaestak godina. Formalno je osnovana dekretom zagrebackog nadbiskupa Josipa Bozanica od 24. travnja iste godine. Zupa ima dva zastitnika: Blazenu Djevicu Mariju Zalosnu (blagdan 15. rujna) i sv. Marka Krizevcanina (blagdan 2. srpnja).

Kapela je obnavljana izmedju 1872. i 1873. godine, kada je produljena. Potom je obnovljena 1894. godine, kada je srusen glavni barokni oltar i na njegovo mjesto postavljen tirolski od Ferdinanda Stufflesera. Zagrebacki ured za cuvanje starina i umjetnosti je 1923. dao pomoc od 12.500 dinara za prekrivanje krovista, obnovu vanjstine i krecenje unutrasnjosti. Vanjstina kapele je prije tih obnova bila plasticnije modelirana i slikovito koloristicki rijesena. Zidni je plast bio rasclanjen naslikanim pilastrima u sgrafito crnoj boji na svijetloj pozadini glatke zbuke. Originalni dovratnik sacuvan je na ulazu u sakristiju. Nacin na koji je isklesan dokazuje da su ga izveli klesari koji su rijesili portal crkve sv. Ane. Tada su se fasada i toranj crkve dovrsavali, pa se moze smatrati da su isti graditelji i klesari radili oba projekta.Crkva je od svojeg nastanka bila poznata po cudotvornom kipu Majke Bozje Zalosne zbog cega su je pohodili mnogi hodocasnici, a njezinoj popularnosti pridonio je pavlinski povjesnicar Nikola Benger svojom knjigom, izdanom 1730. godine, u kojoj je opisao sva cuda Majke Bozje Koruske.

U obnovi 1942. godine rekonstruirana je unutrasnjost i vracena u prvobitno stanje prema projektu Zavoda za zastitu spomenika kulture (tada Konzervatorski zavod). Tirolski je oltar odstranjen, a u svetiste je postavljen oltar Svete Obitelji, koji je 1738. bio postavljen u ladji. Na njemu je vrijedna oltarna pala koja se moze pripisati pavlinskom krugu slikara. Posljednjom obnovom, 2006. godine, crkva je dobila novi vanjski izgled.

Zupna crkva Majke Bozje Koruske i sv. Marka Krizevcanina

Cuvar na procelju crkve Majke Bozje Koruske

Crkva Majke Bozje Koruske, freske u kupoli i tamburu iz 1726. godine

Pieta, Majka Bozja Zalosna s ranjenim Isusom i glavni oltar, 1674. godine

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31      
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i