In english, please Na hrvatskom, molim

Lokacije > Crkva sv. Kriza

Crkvu sv. Kriza, obiljezenu povijesnom slojevitoscu, karakteriziraju i neke urbanisticke posebnosti. Naime, crkva je bila podignuta izvan zidina Donjeg grada, a unutar zasebne utvrde. U pisanim se izvorima spominje vec 1232. godine. Iz te najranije faze izgradnje sv. Kriza sacuvan je bocni portal, te manje monofore sto ukazuje da je crkva prije bila znatno manja. Sadasnja prostorna organizacija svetista, s poligonalnim krizno - rebrastim svodom potice iz 15. stoljeca pripadajuci stilski razdoblju razvijene gotike. Zavrsetak te goticke obnove datiran je 1498. godinom, uklesanom na dekorativnom kasnogotickom portalu sakristije. Tokom svog visestoljetnog postojanja crkva sv. Kriza je dozivljavala brojne preinake i dogradnje. Procelni zvonik - kula izveden je u 16. st. u doba renesanse, a u baroknom 18. st. dolazi do nadsvodjenja broda crkve.Predaja o cudu svetog Kriza govori kako su u VI. stoljecu tek doseljeni i jos nepokrsteni Hrvati, zedni i onemocali, dozivjeli viziju kriza nad bunarom koji ih je sve okrijepio. Na tom mjestu njihovog spoznavanja vjere izgradjena je crkva sv. Kriza, gdje stoji i danas.

Gotovo stotinu godina crkva je bila izvan svoje funkcije jer je sjediste zupe bilo premjesteno 1788. u pavlinsku crkvu sv. Ane, koja je nakon ukidanja pavlinskog reda ostala praznom. Crkva sv. Kriza vracena je 1883. u sakralnu funkciju, nakon cega je uskoro (tocnije 1913.) izvrsena temeljita obnova prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog, afirmirajuci nova konzervatorska nacela prezentacije svih vrijednih stilskih slojeva. O tome postoji zapis samog arhitekta Podhorskog: Nakon dugotrajnih polemika sa zastupnikom regotizacije Krsnjavim, Povjerenstvo se uspjelo 1912. izboriti za potonji projekt Podhorskog, te je time crkva sv. Kriza postala prvi spomenik u Hrvatskoj obnovljen prema novim konzervatorskim nacelima koja je precizirao Gjuro Szabo. Jedno od tih nacela glasi: Temeljni je zahtjev sadasnjeg shvacanja, da se kod svake gradjevine ostavi sve, kako je tijekom vremena nastalo, izuzevsi dakako neukusne prikrpine. Tada je crkva dobila svoj danasnji izgled.Prema predaji, nakon sto su od Zagrepcana dobili oltar, Krizevcani su, vukavsi ga volovskom zapregom kuci, svakih nekoliko stotina metara mijenjali par volova kako se Zagrepcani ne bi predomislili i trazili oltar nazad. Odahnuli su tek nakon sto se nasao unutar zidina crkve sv. Kriza.

Unutrasnjost crkve cuva takodjer jedan vrlo vrijedan spomenik. To je kasnobarokni mramorni oltar sv. Kriza iz 1756. godine, rad Francesca Robbe, ljubljanskog kipara talijanskog podrijetla. Oltar je inace radjen za potrebe zagrebacke Katedrale, gdje se i nalazio sve do njene obnove koncem 19. stoljeca. Kako je stilski odudarao od neogotickog stila preuredjene Katedrale dopremljen je u Krizevce. Po misljenju strucnjaka oltar predstavlja jedno od najljepsih kiparskih ostvarenja kasnog baroka ovih prostora pa ne cudi da je posebna atrakcija za sve turiste i goste koji posjete nas grad. Uz navedeni oltar svakako treba spomenuti jos veliku sliku Otona Ivekovica na luku svetista s prikazom Krvavog sabora krizevackog. Naslikao ju je 1914. godine i obzirom na sirinu od preko osam metara predstavlja jedno od njegovih najvecih djela.

Slika je radjena po narudzbi (sto je tijekom Ivekovicevog stvaralastva takodjer bio rijedak slucaj) za crkvu svetog Kriza nakon historicisticko - secesijske obnove koju je proveo arhitekt Stjepan Podhorsky 1913. godine. Smjestena je iznad trijumfalnog luka te je arhitektura crkvenog prostora uvjetovala njezin neuobicajen oblik - slika svojim donjim rubom prati goticki izrez luka, a u gornjem dijelu zavrsava polukruzno kao i zid pokrivsi ga na taj nacin poput freske. Slika je postavljena na najvidnije mjesto u crkvenom prostoru: na trijumfalni luk ispred svetista kojemu su usmjerene oci vjernika. Mjesto smjestaja slike je mjesto dogadjaja, crkva je sredisnje mjesto okupljanja, oltar najsvetije mjesto u crkvi. Iznad njega - pouka narodu iz povijesti, In memoriam.

Upravo zbog toga slika nije samo jos jedno djelo iz niza slika s povijesnom tematikom vec je ona i spomenik, ne samo u povijesno - kulturnom smislu vec i u onoj svojoj osnovnoj zadaci koju u sebi nosi svaki spomenik, a to je sjecanje na jedan znacajan i tragican dogadjaj koji se prema nekim izvorima zbio upravo na tom mjestu. Poprimajuci funkciju spomenika slika je svojim prisustvom u taj, za povijest Krizevaca izuzetno vazan, sakralni prostor unijela karakter memorijalnog.

Crkva sv. Kriza

Unutrasnjost crkve s pogledom na oltar i djelo Krvavi sabor u Krizevcima 1397.

Detalj s oltara crkve sv. Kriza

Krvavi sabor u Krizevcima 1397. Otona Ivekovica (1914.) nalazi se unutar crkve sv. Kriza

Crkva sv. Kriza bocno

Crkva sv. Ane (Flash nije pronadjen)
MoTuWeThFrSaSu
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridrzavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadrzaja 1.0
i