Licnosti > Ljudevit Farkas Vukotinovic

Skolovani pravnik, a u knjizevnom i prirodoslovnom polju amater, Ljudevit Farkas Vukotinovic bio je istinski ljubitelj prirode i proucavatelj prirodnih pojava, od minerala i fosila do sastava flore i faune Hrvatske. Udario je temelje nekim modernim prirodoslovnim strukama u nas: u bioloskoj (botanickoj) klasifikaciji krcio je putove od fiziografije k filogenetskom pristupu, od geognozije geologiji, zajedno s prijateljem J. K. Schlosserom prvi sustavno pristupio prikazu flore cijele Hrvatske. Tajnik grofa Draskovica na saboru u Pozunu, prebiljeznik Krizevacke zupanije (1836. - 1840.) gdje osnovao Ilirsku citaonicu 1839. U ratu protiv Madjara 1848. vrhovni zapovjednik ceta za obranu domovine u Krizevackoj zupaniji. Predsjednik Zemaljskog suda (1850. - 1854.) kada umirovljen jer se protivio upotrebi njemackog jezika kao sluzbenog.U rukopisu O osnutku narodnog muzeja iz 1878. Vukotinovic pise: Mi smo u vrijeme naseg preporoda svi radili gdjegodijer i koliko mogosmo, te se svaki trsio da ucini svoju duznost, nit je itko mislio na kakovu hvalu ili nagradu.

Veliki zupan krizevacki (1861. - 1867.). U knjizevnosti se okusao kao pjesnik, pripovjedac i dramatik. Uz Stanka Vraza i Dragutina Rakovca pokretac Kola 1842., urednik Leptira (1859. - 1861.). Objavio Pjesme i pripovijetke 1838. - 1840., Ruza i trnje 1842., Prosasnost ugarsko - hrvatska 1844., Pjesme 1847., Trnule 1862. itd. Botanicar i mineralog; znacajna njegova znanstvena monografija Podobe hrvatskih hrastovih okoline zagrebacke. Jedan od prvih clanova JAZU (1866.), takodjer clan stranih akademija znanosti. Pocasni gradjanin Krizevaca. Spomen - obiljezje mu postavljeno na Kalniku, jedna ulica u Krizevcima nazvana po njemu.