Na hrvatskom, molim In english, please

Lokacije > Ostale lokacije

Hrvatski dom

Hrvatski dom najveća je zgrada u staroj gradskoj jezgri. Podignut je 1914. godine prema projektima poznatog arhitekta Stjepana Podhorskog. Izgradnja je trajala nekoliko godina no zbog izbijanja prvog svjetskog rata nikad nije ostvaren, u detaljima zamišljeni, izgled zgrade. Po svojim dimenzijama, oblikovanju pročelja i tvrđavskom karakteru ovaj objekt odudara od ostale arhitekture Križevaca. Iako je stilom više vezana za neoromaniku, zgrada predstavlja istaknut primjer ekspresionizma u arhitekturi sjeverne Hrvatske. Danas se u njoj nalaze Glazbena škola Albert Štriga, Gradska knjižnica Franjo Marković, Pučko otvoreno učiliste te četiri dvorane za priredbe i kulturne potrebe grada.U početku formiranja groblje se ispunjava bez projekta, na način da gradski mjernik po potrebi odredi parcelu. Ipak, do današnjeg izgleda groblja koji ga uvrštava među najljepše primjerke arhitekture grobljanskog perivoja, došlo se projektnim pristupima uređenju, koji datiraju u daleku 1900. godinu.

Gradsko groblje

Povećanjem grada i broja njegovih žitelja javlja se potreba za većim posljednjim počivalištem njegovih građana. 1898. godine formirano je novo centralno gradsko groblje iza kapele sv. Roka na već postojećem groblju. Kako se navodi u zapisima ovo je groblje za sve vjere, tako da su na samom početku glavne aleje grobovi grkokatoličkih svećenika i kanonika, a na kraju groblja uz cestu prema Sv. Heleni izgrađene su oko 1910. godine arkade kao dio židovskog dijela groblja. Arkade je projektirao Stjepan Podhorsky. Staro židovsko groblje nalazilo se na južnom prilazu gradu iz smjera Vrbovca, na uzvisini nedaleko od crkve Majke božje Koruške. Ovo groblje osnovano je sredinom 19. stoljeća, a napušteno 1898. godine. Danas se od njega može vidjeti još nekoliko kamenih spomenika. Centralno gradsko groblje je, poput varaždinskog ili čakovečkog, djelomično uređeno kao park, a unutar groblja su brojni umjetnički vrijedni kameni spomenici. Ovdje se nalaze i posljednja počivališta mnogih istaknutih Križevčana.U staroj zgradi mlina je postojalo 6 kabina s tuševima, gdje su se kupali radnici, ali i građani, jer u gradu nije bilo javnog kupališta. Tako je sadašnja Smičiklasova ulica nazivana Kupališna ulica.

Zgrada mlina

Godine 1903. vlasnik izgorjele tvornice drvene robe Hinko Švarc dao je podići zgradu mlina na današnjoj lokaciji (ugao Smičiklasove i Grdenićeve ulice). U toj zgradi postavio je 3 para kamenova i 2 para duplih valjnih stolica, uređaj za čišćenje pšenice, sito i druge strojeve. S tom opremom počeo je mljeti isključivo za potrebe donositelja žita, ali je zgrada mlina i većina mlinske opreme potpuno izgorjela u kasnijem požaru. Zgrada je ponovno izgrađena između 1912. i 1913. godine. U novi objekt postavljeni su dijelovi opreme spašeni iz požara, ali je veći dio strojeva potpuno obnovljen: mlinski valjci, mlinski kamenovi, sita, čistilice krupice, miješalice brašna, cjedila i komore. Mlin je tako radio do 1927. i novog poboljšanja opreme. Kapacitet križevačkog mlina stalno je rastao i do 1955. iznosio je 30 tona na dan. Za pogon je korišten parni kotao snage 250 KS, a služio je i za pogon pilane i tvornicu drvne galanterije. Gorivo su bili drveni otpad, piljevina i lignit iz okolnih ugljenokopa. Uz zgradu mlina u Grdenićevoj izgrađeno je skladište za brašno. Naziv mlina je bio Prvi križevački paromlin i paropila Hinko Švarc i sinovi. Toranj skladišta danas je u prilično derutnom stanju, a mogao bi poslužiti kao spomenik industrijske arhitekture u Križevcima.U Križevcima je u kolovozu 1954. godine u olimpijskom bazenu, povodom njegova otvorenja, odigrana vaterpolo utakmica mladih reprezentacija tadašnje Jugoslavije i Egipta. Rezultat je s vremenom pao u zaborav, no odigrana utakmica dugo je godina služila kao dokaz da je u gradu čak i tada bilo moguće održavanje svečanosti međunarodnog značaja.

Gradski bazeni

Prvi gradski bazen, ovalnoga oblika, nazvan dječjim ili malim bazenom, sagrađen je na močvarnom zemljištu uz nekadašnji ribnjak još 1952. godine, na inicijativu nekadašnjih gradskih otaca i prvih rukovoditelja Komunalnog poduzeća. Tu su mnogi Križevčani prvi put proplivali i gdje mališani i danas ljeti uče plivati. Građen je dobrotvornim radom građana i svojevrsni je graditeljski pothvat. Jer, u močvarno je tlo usađeno više od 200 hrastovih trupaca na koje su postavljene daske i kamene ploče, pa je cijeli bazen zapravo viseći. Dvije godine kasnije, 1954., uz utemeljenje Komunalnoga poduzeća, sagrađen je i drugi gradski bazen, ovaj put olimpijskih razmjera. Projektirao ga je poznati zagrebački graditelj i stručnjak ing. Miroslav Plivelić. Malo se koji gradić, čak i u Europi, mogao pohvaliti da ima dva gradska bazena.

Hrvatski dom sjedište je gradskog kulturnog života

Velika dvorana Hrvatskog doma

Gradsko groblje

Zgrada mlina, primjer industrijske arhitekture

Gradski bazen, nekoć poprište reprezentativnih ogleda

Crkva sv. Ane (Flash nije pronađen)
poutsrčepesune
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
Na današnji dan:

1981.

u Križevcima umro Ivan-Ico Kralj, najpopularniji poslijeratni križevački novinar
Ovo je web-projekt udruge P.O.I.N.T. Ovo je valjani XHTML! Ovo je valjani CSS! Razina pridržavanja dvostruko A, W3C-WAI Smjernice za dostupnost web sadržaja 1.0